Suđenje za ratni zločin - advokat: Gašović nije sačinjavao spisak i crvenom olovkom zaokruživao imena

Danas su sprovođeni pisani dokazi. Pred sudom je pročitan zapisnik sa sjednica vlade Srpske Republike – Bosne i Hercegovine iz 1992., godine, odluka centralne Komisije za razmjenu ratnih zarobljenika, akti MUP-a.

Sudija Simo Rašović pročitao je akt MUP-a Srpske Republike od 29. jula 1992., koji je potpisao Tiomir Glavaš, načelnik srpske stanice milicije “Hadžići”.

Advokat Danilo Mićović, branilac okrivljenog Gašovića, ovaj dokaz je ocijenio da ide u prilog odbrani. On je dodao da iz ovog dokaza proizilazi da je sve odluke o zarobljenicima donosio MUP Srpske Republike, da su te akte potpisivali načelnici i drugi šefovi odjeljenja i da su ih izvršavali policajci.

- U ovom slučaju, naredbu je izvršavao policajac Branislav Mijatović, koji je bio potčinjeni Glavašu. Dok su Mijatoviću bili potčinjeni ostali policajci, među kojima i optuženi Gašović, koji ovdje nije imao zaduženja. Dakle, Zoran Gašović, apsolutno nije donosio naredbe, niti je pravio spiskove ratnih zarobljenika, već je radio u okviru svojih zadataka kao policajac najniži u rangu. On je ovdje optužen, a Mijatović i Glavaš koji su bili nadređeni, ne sjede na optuženičku klupu- kazao je advokat Mićović.

Zatim je sudija pročitao spisak od 111 zatvorenika u KPD “Butmir”.  Odbrana je navela da i ovaj dokaz ide u korist optuženom Gašoviću.

- Iz ovog dokaza proizilazi da ove spiskove nije sačinio Gašović, niti je u tome učestvovao - istakao je advokat Mićović.

Za dopis centralne Komisije za razmjenu zarobljenika, koji je potpisao Dragan Bulajić, advokat je naveo da iz njega  proizilazi da Gašović u njemu nije učestvovao, već da su sve odluke za ratne i civilne zarobljenike, najčešće donošene od strane Komisije.

Pročitan je dopis centralne Komisije za razmjenu ratnih zarobljenika od 18. juna 1992., te prema spisku bilo je 59 imena za razmjenu.

- Ne stoji tvrdnja SDT-a i pojedinih svjedoka da je optuženi Gašović donosio odluke, niti je sačinjavao spiskove i crvenom olovkom zaokruživao imena lica, na koji način je određivao njihovu sudbinu. Neko drugi je vodio evidenciju o ratnim zarobljenicima i odlučivao o njihovim sudbinama. To je bio veoma uređen sistem na državnom nivou za funkcionisanje državni organa u ratnim uslovima - kazao je advokat Mićović.

Advokat Dalibor Tomović, punomoćnik oštećene Nišić Feride, kazao je sudu da je od strane ministarstva pravosuđa Srpske Republike konstatovano da je došlo do kršenja ljudskih prava u Kazneno popravnim domovima u “Hadžićima”.

Advokat Mićović je naveo da ukoliko je došlo do kršenja ljudskih prava zarobljenika, optuženi Gašović u tome nije učestvovao, već da su sve odluke donešene na najvišem državnom nivou.

Zoran Gašović se tereti da je kao pripadnik civilne policije bosanskih Srba u periodu od maja do decembra 1992. godine učestvovao u širokom i sistematskom napadu na civilno stanovništvo u Hadžićima. Optužnica obuhvata ubistva, zatvaranja u "Garaži", mučenja Zaima i Avde Hisovića, kao i silovanje trudne žene koja je nakon zlostavljanja izgubila dijete. Takođe, Gašoviću se na teret stavlja da je pomogao u prisilnom preseljenju oko 280 civila, od kojih je 48 kasnije ubijeno.

Suđenje Zoranu Gašoviću - svjedok: Ko je trebalo da bude likvidiran, bio je zaokružen crvenom olovkom

Nastavljeno suđenje za ratni zločin u Hadžićima: "Četničke pjesme nad mrtvim tijelima"

HRA: Na suđenju Gašoviću svjedoci govorili o odvođenju i nestanku svojih očeva i drugih civila