Sudstvom se ne upravlja iz sjenke, ali sjenke, ipak, zaklanjaju pravdu

To je za posledicu imalo predlog za njeno razrješenje, koji je Sudskom savjetu uputila predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić. Dok je trajala rašomonijada oko šefice Apelacionog suda, u javnosti su se čule brojne spekulacije i navodi da iza njene smjene stoje i neki drugi motivi, a jedan je navela i ona, tvrdeći da je pritužba na njeno postupanje stigla nakon što je tražila da se ubrza odluka u predmetu vezanom za pritvor Vesni Medenici.

Predsjednicu Apelacionog suda smijenili, pa ostali i bez sudije

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, međutim, kaže da se dešavanja u Apelacionom sudu ne mogu tumačiti kao produbljivanje krize u sudstvu, niti kao dodatno narušavanje povjerenja javnosti u pravosuđe.

– Naprotiv, riječ je o procesu koji potvrđuje funkcionalnost institucionalnih mehanizama i dosljednu primjenu principa vladavine prava. U konkretnom slučaju, važno je naglasiti da su sudije i administracija Apelacionog suda iskoristili zakonom propisane mehanizme i obratili se Sudskom savjetu, kao nadležnom i nezavisnom organu, jasno artikulisanim pritužbama. Time je potvrđeno da sistem posjeduje unutrašnje korektivne kapacitete i da se eventualni problemi rješavaju kroz institucije, a ne van njih – kazala je Pavličić odgovarajući na pitanja "Dana".

Pavličić

Prema njenim riječima, postupanje Sudskog savjeta, koji je zatražio analizu i mišljenje predsjednice Vrhovnog suda, predstavlja primjer zakonitog, transparentnog i odgovornog institucionalnog djelovanja.

– Kao predsjednica Vrhovnog suda, postupajući po tom nalogu, izvršila sam svoju dužnost u okviru ustavnih i zakonskih ovlašćenja i dostavila obrazložen predlog, čime je dodatno osnažen princip hijerarhijske odgovornosti i profesionalnog integriteta u pravosuđu. Ovaj proces jasno pokazuje da nijedna funkcija u pravosudnom sistemu nije izuzeta od preispitivanja i odgovornosti. Upravo suprotno – potvrđuje se da pojedinac, bio on na rukovodećem ili pak na sudijskom mjestu, nije iznad sistema, već je njegov sastavni dio, podložan istim pravilima, standardima i procedurama kao i svi drugi nosioci pravosudnih funkcija. I treba naglasiti da o tim pravilima, standardima i procedurama odlučuju isključivo sudska grana vlasti i Sudski savjet – naglasila je šefica crnogorskog sudstva.

Ona negira spekulacije da je kriza u Apelacionom sudu još jedna potvrda da sudstvom upravljaju nevidljivi centri moći.

– Navodi o postojanju "nevidljivih centara moći" koji upravljaju sudstvom predstavljaju ne samo paušalne i neosnovane, već i zlonamjerne ocjene, koje nijesu potkrijepljene činjenicama, niti odgovaraju ustavnom i zakonskom uređenju pravosudnog sistema Crne Gore. Sudstvo u Crnoj Gori je, po Ustavu i zakonima, nezavisna i samostalna grana vlasti. Njegovo funkcionisanje zasniva se na jasno propisanim procedurama, institucionalnim nadležnostima i mehanizmima odgovornosti, koji su transparentni i podložni kontroli isključivo u okviru sistema. Upravo ovakvi procesi, kakav je i bio i aktuelni postupak pred Sudskim savjetom, potvrđuju da odluke ne donose neformalni centri moći, već nadležni organi, u skladu sa zakonom. Teze o upravljanju iz sjenke ne samo da su neutemeljene, već mogu imati štetne posljedice po percepciju pravosuđa, jer bez osnova dovode u pitanje integritet institucija i nosilaca pravosudnih funkcija – rekal je Pavličić.

Kako ističe, upravo zbog toga je važno insistirati na činjenicama da je svaki korak u postupku u vezi sa predsjednicom Apelacionog suda preduzet u okviru zakona, kroz nadležne institucije i uz poštovanje procedura.

– Sudstvom ne upravljaju ni iz sjenke ni van sjenke, niti centri moći ili nemoći. Sudstvom upravljaju zakonito izabrani rukovodioci koji imaju povjerenje sudskih organa koji su uh izabrali. Sudstvom upravljaju sudije kroz svoje pisane obrazložene odluke, koje prolaze kroz pravne ljekove. Ukoliko bilo ko drugačije osjeća ili ima razumnu sumnju, vrata predsjednice Vrhovnog suda su mu otvorena za pritužbu, koja će se temeljno ispitati – poručila je Pavličić.

Bivši dugogodišnji sudija Vrhovnog suda Crne Gore, a sada advokat, Rešad Muzurović ističe da poslednja dešavanja u Apelacionom sudu treba posmatrati sa dva aspekta.

– Prvi je činjenica da je i prije ovih dešavanja kod znatnog broja građana postojalo nepovjerenje u rad sudske instance, kako to uostalom pokazuju i istraživanja javnog mnjenja. Drugi aspekt je da li uopšte postoji kriza u sudstvu i u čemu se ona ogleda? Ako se pođe od toga da svi sudovi na kraju kalendarske godine sačinjavaju izvještaje o radu, gledano kroz prizmu učinka svakog sudije pojedinačno, te da o tim izvještajima raspravlja Skupština Crne Gore, treba ukazati na to da skoro svaki sudija, kako je to predstavljeno u izvještajima, ispunjava zadatu i predviđenu normu u dijelu koji se odnosi na broj završenih predmeta i izrađenih sudskih odluka u toku tekuće godine. Kod postojanja ove činjenice jednostavno se može zaključiti, a pritom ne ulazeći u kvalitet svih tih odluka, da kriza u sudstvu ne postoji – kazao je Muzurović.

Muzurović

On ističe da je svoje mišljenje o posljednjim dešavanjima u Apelacionom sudu dao Sudski savjet, čija je to nadležnost, nakon sprovedenog postupka i ocjene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, a u vezi sa podnijetim predlogom predsjednice Vrhovnog suda za razrješenje čelnice Apelacionog suda.

–Cijenim da smjena predsjednice Apelacionog suda Crne Gore neće izazvati bilo kakvu krizu u daljem radu te institucije, jer, životno gledano, radi se o reizbornoj funkciji – rekao je Muzurović za "Dan".

On smatra da je crnogorsko sudstvo nezavisno.

– Apsolutno stojim na stanovištu da crnogorskim sudstvom niti upravljaju, niti mogu upravljati bili kakvi centri moći. Ovo zbog toga što kao doskorašnji sudija ne mogu da prihvatim činjenicu da postoje takvi centri moći koji svojim djelovanjem mogu uticati na odluke suda. Uostalom, sve zavisi od integriteta sudije koji postupa u predmetu. To što u velikom broju sudova nedostaje određen broj sudija i što ne postoji interesovanje mladih ljudi da se bave sudijskim pozivom posljedica je neadekvatnih uslova i do sada neprimjereno niskih ličnih dohodaka za one koji obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju. Međutim, mislim da je i u tom pravcu učinjen veliki iskorak naprijed povećanjem plata nosilaca pravosudnih funkcija. Stoga sam mišljenja da se nedostatak kadra zbog naprijed navedenih okolnosti ne može podvesti pod kategoriju "krize u sudstvu" – istakao je Muzurović.

Muzurović