Sutkinje u Crnoj Gori izloženije prijetnjama i neprimjerenim komentarima: Od presude do osude

Iako su brojčano nadmoćnije, evidentno je da se sutkinje i dalje suočavaju sa sistemskim preprekama u sistemu profesionalnog napredovanja, ali i sa direktnim pritiscima i uticajima. Nerijetko su i meta prijetnji i neprimjerenih komentara, naročito kada donose presude, zbog kojih u većini slučajeva trpe osude.

Dešava se i da se žene na rukovodećim funkcijama u sudovima suočavaju i sa kritikama i nezadovoljstvom od strane podređenih. Nedavna dešavanja u Apelacionom sudu, kada su gotovo svi zaposleni uputili pritužbu protiv aktuelne predsjednice tog suda Mirjane Popović, pokazuju koliko je kompleksan položaj žena u crnogorskom pravosuđu, naročito onih koji se nalaze na čelnim pozicijama.

Veći dio zaposlenih u Apelacionom sudu zatražio je prije izvjesnog vremena od nadležnog tijela da zauzme čvrst stav i pokrene zakonske mehanizme zbog, kako su naveli, neprimjerenog ponašanja i načina rada predsjednice suda. Ukoliko Sudski savjet to ne učini, kako su poručili, biće prinuđeni da preduzmu sve zakonom predviđene mogućnosti.

​S druge strane, Popović je kazala da je "iznenađena, zatečena i šokirana" navodima svojih kolega, jer tokom svog mandata nije osjetila da postoje narušeni međuljudski odnosi.

Sve ovo ukazuje na duboke oprečnosti u percepciji stanja unutar jedne od najvažnijih sudskih instanci u državi. Upravo ovaj slučaj, reklo bi se, otvara pitanje ne samo profesionalnog integriteta, već i načina na koji se liderstvo manifestuje i doživljava u strogo hijerarhijskim sistemima kakav je sudstvo.

​Prema podacima OEBS-a, žene obavljaju nešto više od polovine svih viših sudijskih funkcija, uključujući i funkcije predsjednica sudova. Međutim, u CGO smatraju da ovi podaci, iako ukazuju na napredak u odnosu na ranije izvještaje, ne potvrđuju potpunu rodnu ravnopravnost, jer u praksi i dalje postoje nevidljive i nerijetko sistemske prepreke koje sutkinjama otežavaju rad i dolazak – ali i opstanak – na najviše sudijske pozicije.

– Te prepreke nijesu normativne, već proizlaze iz ustaljenih institucionalnih praksi, rodnih stereotipa i često netransparentnih kriterijuma odlučivanja – navode iz CGO.

Газдић

​Nasuprot ovim kritičkim tonovima, predsjednica Osnovnog suda u Herceg Novom Vesna Gazdić nudi znatno afirmativniju sliku o položaju žena u sudstvu. Ona se ne slaže sa konstatacijom da postoje nevidljive prepreke kada se radi o napredovanju žena sudija, a u prilog svom stavu podsjeća da su žene na čelu Vrhovnog i Apelacionog suda, dok u osnovnim sudovima čine ubjedljivu većinu.​

Međutim, kako je ukazala, sutkinje su često meta napada kada je u pitanju rodna dimenzija, čiji je cilj diskreditacija kroz privatni život. Ona naglašava da autoritet koji žene pokazuju u sudnicama nije samo statistika, već rezultat svakodnevnog odgovornog rada koji se "živi kroz rad na najsloženijim predmetima".​

– ​Ne bih se u potpunosti složila sa konstatacijom da je broj žena na čelnim pozicijama u pravosuđu mali, imajući u vidu da imamo predsjednice Vrhovnog suda i Apelacionog suda, a kada su u pitanju osnovni sudovi čelne pozicije u većini zauzimaju žene. Navedene činjenice jasno ukazuju da žene zauzimaju liderske pozicije u sudstvu, a kada se uzme u obzir broj sudija, ne može se reći da postoje neke ozbiljne barijere koje sprečavaju da žene u sudstvu zauzimaju značajne pozicije. Kada su u pitanju druge dvije grane vlasti, svakako da postoje okolnosti o kojima bi se moglo raspravljati u tom smislu i tražiti eventualne barijere koje sprečavaju žene da zauzimaju liderske pozicije – kazala je Gazdić.