Tajna i broj zahtjeva za tajni nadzor

Novim zakonskim rješenjem direktoru ANB-a uskraćeno je ovlašćenje da sam odlučuje o primjeni mjera tajnog nadzora bez sudske kontrole, kao što je to bilo planirano predloženim modelom koji je naišao na oštre kritike. 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) usvojen je i objavljen u Službenom listu Crne Gore 7. avgusta, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović početkom tog mjeseca potpisao ukaz o proglašenju.

– Dostavljanje i pristup evidencija za posebne kategorije ličnih podataka, genetske podatke, biometrijske podatke, profilisanje i druge obrade kojima se ozbiljno zadire u privatnost lica neposrednim uvidom u evidenciju, registre i zbirke podataka iz stava 1 ovog člana, na obrazloženi pisani predlog direktora Agencije, za svaki pojedinačni slučaj odlukom odobrava predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore ako postoje osnovi sumnje da je ugrožena nacionalna bezbjednost – predviđeno je novim zakonskim rješenjem.

Koliko je aktuelni direktor ANB-a Ivica Janović od stupanja na snagu novog zakona uputio zahtjeva za sprovođenje mjera tajnog nadzora predsjednici Vrhovnog suda i koliko je zahtjeva odobreno nijesmo uspjeli da saznamo, jer, kako nam je saopšteno iz krovne sudske instance, na ćutanje ih obavezuje Zakon o tajnosti podataka.

– Povodom vašeg upita koji se odnosi na podnošenje zahtjeva za odobravanje mjera tajnog nadzora, u skladu sa Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, obavještavamo vas da predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore postupa u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti, saglasno odredbama navedenog zakona, koji je stupio na snagu 15. septembra ove godine. Istovremeno, ukazujemo da podaci koji se odnose na zahtjeve direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost za odobravanje mjera tajnog nadzora, kao i na odluke predsjednice Vrhovnog suda donijete tim povodom, predstavljaju tajne podatke u smislu Zakona o tajnosti podataka, zbog čega nijesmo u mogućnosti da saopštimo tražene informacije – saopšteno je "Danu" iz Vrhovnog suda.

Nelogično je da je i informacija o broju upućenih i odobrenih zahtjeva zaštićena Zakonom o tajnosti podataka, budući da svakako nismo ni tražili ni očekivali da nam bude saopšteno ko je pod mjerama tajnog nadzora. Očito nam ne preostaje ništa drugo nego da vjerujemo da neće biti zloupotreba mjera tajnog nadzora, kao što je to bio slučaj u prethodnom periodu kada su direktori SDB-a i ANB-a mjere tajnog nadzora koristili uglavnom za interese tadašnje vlasti i njoj bliskih kriminogenih struktura.