Vrhovni državni tužilac Milorad Marković
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Tužilaštvo kao država u državi?
U susret sjednici Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, na kojoj je utvrđen predlog amandmana na Ustav koji se, između ostalog, odnose i na sastav Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, civilni sektor uputio je predloge koji nisu ni uzeti u obzir.
Navodno, zbog kratkih rokova i nemogućnosti da budu usklađeni sa Evropskom komisijom. U civilnom sektoru, konkretno u Institutu alternativa (IA) i Akciji za ljudska prava (HRA) smatraju, između ostalog, da vrhovni državni tužilac ne bi trebalo da bude ni predsjednik ni član Tužilačkog savjeta zbog neprimjerene koncentracije moći i sukoba interesa.
– Smatramo da predloženi amandmani ne otklanjaju ključne probleme postojećeg ustavnog okvira, prije svega činjenicu da je vrhovni državni tužilac (VDT) istovremeno član i predsjednik Tužilačkog savjeta. Takvo rješenje proizvodi sukob interesa i neprimjerenu koncentraciju moći: VDT, kao rukovodilac Državnog tužilaštva, istovremeno je na čelu tijela koje treba da vrši nadzor nad radom tužilaštva. Institut alternativa predlaže da se iz Ustava izbriše odredba kojom se vrhovnom državnom tužiocu po službenoj dužnosti daje funkcija predsjednika Tužilačkog savjeta, kao i odredba po kojoj je VDT član tog tijela. Smatramo da bi predsjedavanje Tužilačkom savjetu trebalo povjeriti netužilačkom članu ili urediti kroz sistem rotacije, tako da polovinu mandata predsjedava član iz reda državnih tužilaca, a drugu polovinu član iz reda uglednih pravnika. Ukoliko se VDT isključi iz sastava Savjeta, umjesto njega, jednog člana mogao bi imenovati predsjednik države, po javnom pozivu i kriterijumima koji važe za ugledne pravnike koje bira Skupština. Alternativno, jednog člana mogla bi imenovati Konferencija sudija iz reda sudija, čime bi se uspostavio primjereniji odnos između različitih pravosudnih profesija u Tužilačkom savjetu – navodi se, između ostalog, u sugestijama koje je IA uputila Ustavnom odboru.
U Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT), međutim, smatraju da samostalnost tužilaštva treba dodatno jačati. U odgovoru na pitanje "Dana" kakav je stav VDT-a o sugestijama iz civilnog sektora da vrhovni državni tužilac ne bi trebalo da bude ni član ni predsjednik TS i kako gledaju na upozorenje da to vodi neprimjerenoj koncentraciji moći, iz Vrhovnog državnog tužilaštva su saopštili da evropski standardi podrazumijevaju kontinuirano jačanje nezavisnosti i samostalnosti Državnog tužilaštva.
– Predložene ustavne izmjene rezultat su procesa usklađivanja sa preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije i dio su ustavnog procesa koji vodi Skupština Crne Gore. Evropski standardi i preporuke jasno ukazuju na potrebu kontinuiranog jačanja nezavisnosti i samostalnosti Državnog tužilaštva, što je od posebnog značaja za efikasno funkcionisanje pravosuđa i vladavinu prava. Nezavisnost i samostalnost Državnog tužilaštva treba čuvati i unapređivati, jer samo samostalno i profesionalno tužilaštvo može ostvariti rezultate koje očekuju građani Crne Gore i naši evropski partneri – rekli su iz VDT-a za "Dan".
Ustavni odbor Skupštine prekjuče je utvrdio predlog amandmana (od 17 do 21) na Ustav, koji se odnose na Tužilački savjet i Sudski savjet i na Centralnu banku. O tome će se Skupština izjasniti na sjednici koja počinje u ponedjeljak, 24. avgusta.
U poslednje vrijeme često se moglo čuti da tužilaštvo želi da postane "četvrta grana vlasti", a da li su na dobrom putu da to i postanu ostaje da se vidi u periodu koji je pred nama.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU