Ustavni sud ukinuo presudu u slučaju zamjene bebe: Na istinu se čekalo 36 godina

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu tri člana jedne porodice, ukinuo presudu Vrhovnog suda Crne Gore i predmet vratio na ponovno odlučivanje, ocijenivši da redovni sudovi nijesu adekvatno zaštitili njihovo pravo na privatni i porodični život u slučaju zamjene bebe u porodilištu.

Sud je zaključio da je teret rasvjetljavanja propusta zdravstvenog sistema i njegovih posljedica godinama bio prepušten samoj porodici, umjesto da nadležne institucije preuzmu aktivnu ulogu u utvrđivanju činjenica.

Prema utvrđenim činjenicama, podnositeljka ustavne žalbe rođena je krajem sedamdesetih godina u Opštoj bolnici Kotor, a više od tri decenije živjela je uvjerena da su osobe koje su je odgajile njeni biološki roditelji. Sumnje su se pojavile tek kada je i sama postala majka i primijetila fizičke razlike između svoje djece i porodice u kojoj je odrasla.

Nakon konsultacija sa ljekarom insistirala je na DNK analizi, iako članovi porodice nijesu vjerovali da postoji mogućnost da njene sumnje budu potvrđene.

DNK analiza urađena 2014. godine u Švajcarskoj pokazala je da osobe koje je cijelog života smatrala roditeljima nijesu njeni biološki roditelji, niti je žena sa kojom je odrasla njena biološka sestra. Nalaz je kasnije potvrđen dodatnim vještačenjem.

Kako se navodi u odluci, otkriće je ostavilo teške posljedice na cijelu porodicu. Podnositeljka je pred sudom izjavila da za nju život postoji "prije i poslije tog saznanja", dok je njen otac rekao da je rezultat DNK analize bio šok za sve članove porodice.

Sudski vještaci utvrdili su dugotrajne psihičke posljedice i duševne bolove kod članova porodice, dok se žena koja je 36 godina vjerovala da je biološka majka podnositeljke od kraja 2018. godine nalazi na psihijatrijskom liječenju.

Ustavni sud je predmet razmatrao sa aspekta pozitivnih obaveza države da zaštiti pravo na privatni i porodični život iz člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Umjesto da država i bolnica aktivno istraže navode o zamjeni beba i pomognu porodici u utvrđivanju istine, podnosioci su sami morali da finansiraju DNK analize u inostranstvu i vode dugogodišnje sudske postupke.

- Posebno zabrinjava pasivan odnos nadležnih državnih organa i tužene bolnice, koji direktno dovodi u pitanje hoće li podnosioci ikada saznati istinu o svom biološkom porijeklu i sudbini svog djeteta, odnosno roditelja - navodi se u odluci Ustavnog suda.

Sud je ocijenio da su podnosioci, nakon što su sami morali da utvrđuju istinu o događaju koji je trajno promijenio njihove živote, bili izloženi i sekundarnoj viktimizaciji, umjesto da im bude obezbijeđen djelotvoran institucionalni odgovor.

Osnovni sud u Herceg Novom ranije je podnositeljki dosudio 100.000 eura, a njenom ocu i sestri po 50.000 eura na ime nematerijalne štete.

Viši sud u Bijelom Polju potom je smanjio iznose na 40.000 eura za podnositeljku i po 15.000 eura za njenog oca i sestru, dok je Vrhovni sud odbio njihove revizije.

Ustavni sud posebno je osporio stav Vrhovnog suda da naknada nematerijalne štete "nije u funkciji komercijalizacije", ocjenjujući da su takvi navodi ustavnopravno neprihvatljivi imajući u vidu težinu povrede i posljedice koje je zamjena bebe ostavila na privatni i porodični život podnosilaca.

Sudovi utvrdili odgovornost bolnice za zamjenu bebe, ali ne i Države Crne Gore

Redovni sudovi su utvrdili odgovornost Bolnice za zamjenu bebe, ali ne i odgovornost Države Crne Gore. Ustavni sud je, međutim, utvrdio da je povrijeđen procesni aspekt prava na privatni i porodični život i od strane Države i Bolnice, ukazujući da država nije preuzela aktivnu ulogu u rasvjetljavanju slučaja, već je teret dokazivanja, finansiranja DNK analiza u inostranstvu i vođenja dugogodišnjih postupaka bio na porodici.

- Osnovni sud u Herceg Novom dosudio je podnositeljki 100.000 eura, a njenom ocu i sestri po 50.000 eura naknade nematerijalne štete. Viši sud u Bijelom Polju smanjio je naknade na 40.000 eura za podnositeljku i po 15.000 eura za oca i sestru, a Vrhovni sud takvu odluku potvrdio, uz stav da naknada ne smije voditi „komercijalizaciji“ - navodi se u pojašnjenju.

Ustavni sud je takav argument ocijenio ustavnopravno neprihvatljivim i ukinuo presudu Vrhovnog suda, uz stav da se pri odmjeravanju naknade moraju uzeti u obzir težina i doživotne posljedice povrede prava na identitet i porodični život.

Kako je navedeno, pri određivanju naknade moraju se uzeti u obzir specifične okolnosti slučaja, među kojima su vrijeme provedeno bez biološke porodice, decenije života u neznanju o sopstvenom identitetu, kao i trajne posljedice koje je takav događaj proizveo.

- Saznanje o tome ko su biološki roditelji nije samo pitanje puke radoznalosti, već fundamentalni element lične istorije, psihološkog integriteta i samorazumijevanja pojedinca - ističe se u odluci.

Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Ustavni sud naglašava da pravo na saznanje biološkog porijekla traje tokom cijelog života i ne prestaje protekom vremena.

Sud je ukazao i na primjer iz Španije, gdje je Visoki sud pravde u La Riohi krajem 2025. godine u slučaju zamjene beba dosudio odštetu od 975.000 eura, naglašavajući da taj primjer nije dat radi određivanja visine naknade u ovom predmetu, već kao ilustracija težine povrede.

Zaključujući da redovni sudovi nijesu sagledali slučaj kroz prizmu prava na identitet, dostojanstvo i porodični život, Ustavni sud je utvrdio da podnosiocima nije pružena djelotvorna zaštita u skladu sa članom 40 Ustava Crne Gore i članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Zbog toga je ukinuo presudu Vrhovnog suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje, uz obavezu da u novom postupku slučaj bude razmotren u skladu sa ustavnim i konvencijskim standardima zaštite prava na privatni i porodični život.

Preuzmite našu aplikaciju