Naučnici kažu da je ovo mjesto najbolje sklonište u slučaju apokalipse

Autor Florian Ulrich Jehn s njemačkog Univerziteta FernUniversität u Hagenu za Live Science je rekao da se takve katastrofe slabo istražuju jer nisu naročito istinite.

- Zato ih je lako zanemariti - kazao je. 

Ipak su moguće, dodao je, i nijedna zemlja ne bi ostala pošteđena. Neka su mjesta ranjivija od drugih.

Tim je pregledao radove o sigurnosti hrane, biološkom oružju i vulkanima te pozvao stručnjake da dopune bazu. Rizike su svrstali u tri grupe: događaje koji zaklone Sunce, poput nuklearnog rata ili velike erupcije, događaje koji sruše globalnu infrastrukturu, poput geomagnetskog olujnog udara ili masovnog kibernetičkog napada i biološke opasnosti, prirodne ili viještački izazvane bolesti koje bi pokosile veliki dio stanovništva. Takvi bi događaji imali duge i teške posljedice. Mnogi bi doveli do globalne gladi jer usjevi propadaju, a trgovačke mreže pucaju.

- Često te pokosi upravo prehrambeni sastav - rekao je Jehn.

Nijedno mjesto na Zemlji, napisali su autori, nije otporno na sve katastrofe. Ipak, neka prolaze bolje. Bogatije zemlje sa snažnom industrijom, koje nisu pretjerano zavisne o svjetskoj trgovini, lakše prežive jer mogu same proizvoditi ono što više ne mogu uvesti. Velika ostrva imaju prednost jer se mogu izolovati, ali samo ako im ekonomija barem djelomično stoji na vlastitim nogama. Japan, jako vezan uz međunarodnu trgovinu, u slučaju sloma mreža bi teško prošao. Zemlje s nuklearnim oružjem Sjedinjene Države, Britanija, Francuska, Izrael, Rusija, Pakistan i Indija  izloženije su nuklearnom ratu. Sjeverna polutka, gdje su članice NATO-a, ranjivija je od južne. Na jugu ima i manje vulkana, a više okeana koji služi kao klimatski tampon, pa bi velika erupcija tamo manje pogodila. Postoje i faktori koji svaku zemlju čine otpornijom, rekao je Jehn, a to su demokratski procesi i jednakost. 

Australija se posebno izdvaja

Australija je izašla kao najbolje mjesto. Na južnoj je polovini, daleko od najvjerovatnijeg poprišta nuklearnog sukoba, iako autori upozoravaju da je saveznica Sjedinjenih Država, što joj rizik može povećati. Veliki je proizvođač hrane, ima različite klimatske zone i solidnu energetsku infrastrukturu. ScienceAlert prenosi i riječi iz samog rada: Australija je vjerovatno najotpornije mjesto na Zemlji pred globalnim katastrofalnim rizicima, ali i ona zavisi od međunarodne trgovine goriva, lijekova i đubriva.

Iza nje slijede Argentina, Brazil i Novi Zeland. Novi Zeland stoji niže jer ima aktivne vulkane, slabu industriju i okružen je vodom pa je izložen cunamijima. Brazil i Argentina opterećuju visoka nejednakost i istorija političke nestabilnosti. Island je bio u igri kao utočište, ali daleki sjever čini ga ranjivim na temperaturni šok ako neki događaj zakloni Sunce. Sjedinjene Države nisu naročito dobro kotirane. Izložene su geomagnetskim olujama zbog položaja i nuklearnom ratu. Autori su ukazali i na slabe rezultate tijekom covida, koje su povezali s nedostatkom političke volje i slabom društvenom kohezijom.

David Denkenberger, direktor Alliance to Feed the Earth in Disasters i istraživač sa Univerziteta Canterbury na Novom Zelandu, za Live Science je rekao da nova studija pomaže jer obuhvata širi raspon katastrofa.

- Nijedna zemlja nije otporna na svaku katastrofu, i to je važan središnji nalaz. Koristan sljedeći korak bio bi  kvantifikovati relativnu vrednost  i težinu različitih katastrofa te važnost pojedinih faktora otpornosti, jer ti faktori često idu na štetu jedni drugima - kazao je. On je autorom Jehnom ranije sarađivao, ali nije autor ovog rada.

Starije studije idu u sličnom smjeru. Guardian je 2023. pisao o radu u Risk Analysis prema kojem bi Australija i Novi Zeland najbolje preživjeli nuklearnu zimu; Australija ima „gigantski prehrambeni rezervni kapacitet“ i mogla bi nahraniti desetine miliona ljudi više. New York Times je 2021. prenosio analizu u kojoj je Novi Zeland bio prvi „čvor preživjele složenosti“ zbog hrane, obnovljive energije i izolacije. Raniji rad Boyda i Wilsona o pandemijskom utočištu takođe je na vrh stavio Australiju, Novi Zeland i Island.

Jehn kaže da, iako su takve katastrofe malo vjerovatne, treba ih uvrstiti u nacionalne registre rizika i unaprijed dogovoriti međunarodnu trgovinu.

- Kad se globalna katastrofa dogodi, prehrambeni se sastav vjerovatno mora reorganizovati – gdje se proizvodi, gdje se trguje. Šansa da se dobar kompromis nađe nakon katastrofe izgleda slaba - kaže. 

Denkenberger to ponavlja, kaže da regionalna otpornost zahtijeva ulaganje u pripremu, otpornost prehrane, kritičnu infrastrukturu, usklađenu trgovinu i upravljanje.