Bez jasnih kriterijuma integriteta mandatara i članova Vlade nema sigurnog mehanizma

Za promjenu najvišeg pravnog akta potrebna su 54 glasa, dok je tada za predlog glasalo 46 poslanika. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić najavio je nakon toga dodatne razgovore predstavnika Vlade, parlamentarne većine i opozicije.

Narednog dana, fokus je sa parlamentarnog glasanja prešao na političke konsultacije. Predstavnici vlasti i opozicije sastali su se 18. septembra u Delegaciji Evropske unije, uz prisustvo evropskih diplomata, potpredsjednika Vlade Moma Koprivice i ministra pravde Bojana Božovića. Iz Delegacije EU poručeno je da su ustavne izmjene koje se odnose na provjeru integriteta najviših funkcionera izvršne vlasti među preostalim obavezama u oblasti vladavine prava i da ih treba sprovesti uz široku političku podršku.

Takav razvoj događaja ponovo je otvorio pitanje zbog čega predlog nije dobio potrebnu podršku. Dok iz vlasti to objašnjavaju političkim okolnostima vezanim za obezbjeđivanje kvoruma za sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o razrješenju predsjednika Skupštine, iz opozicije tvrde da postoje brojna ustavnopravna i suštinska pitanja u vezi sa samim predlogom.

Koordinator Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić smatra da se razlog ne može svesti samo na politički odnos snaga. Prema njegovom mišljenju, problem postoji i u sadržaju predložene ustavne norme, koja mora biti dovoljno precizna da unaprijed ograniči prostor za različita tumačenja.

– Mislim da je problem prije svega u političkom konsenzusu, ali i u samom rješenju koje nije dovoljno precizno. Ustavna norma mora jasno definisati šta se provjerava, ko provjerava i pod kojim uslovima, kako bi se izbjegla mogućnost političke zloupotrebe – kazao je Marić za "Dan".

Vladin predlog promjene člana 103 Ustava predviđa da predsjednik Crne Gore mandatara predlaže nakon sprovedene provjere integriteta kandidata, u skladu sa zakonom. Istovremeno, za mandatara ne bi mogla biti predložena osoba koja ne ispunjava zakonom propisane uslove provjere integriteta. Isti princip predviđen je i za kandidate za članove Vlade. Upravo je formulacija "u skladu sa zakonom" jedna od tačaka koja otvara pitanje odnosa Ustava i propisa koji bi detaljno uredio proceduru.

Da postoji prostor za dodatno preciziranje ukazano je tokom rasprave na Ustavnom odboru. Poslanici su otvarali pitanja ko će sprovoditi provjeru i na osnovu kojih kriterijuma i ko će kontrolisati odluke onih koji provjeravaju kandidate. U raspravi je posebno ukazano i na potrebu da ustavna norma postavi jasne granice za buduće zakonsko uređenje. To pitanje postaje posebno važno jer se ključni kriterijumi ne bi nalazili isključivo u Ustavu. Ako ustavni tekst postavi princip, a zakon odredi njegov sadržaj, proceduru i posljedice, tada bi upravo zakon u velikoj mjeri određivao kako će provjera funkcionisati u praksi.

Marić zato upozorava da zakonska razrada ne smije prerasti u samostalno proširivanje ustavne norme.

– To je jedan od ključnih rizika. Ustav mora postaviti jasne granice, a zakon ih može samo razraditi, ne i suštinski proširivati. Ako se pojam integriteta ostavi preširoko, postoji opasnost da se kroz zakon napravi prostor za proizvoljno odlučivanje i eliminaciju politički nepoželjnih kandidata. Zato kriterijumi moraju biti objektivni, provjerljivi i podložni sudskoj kontroli – naglasio je Marić.

Zato će naredna faza pregovora morati da odgovori na dva odvojena pitanja: kako obezbijediti široku političku podršku za ustavnu promjenu i kako napisati normu koja će budućem zakonodavcu ostaviti dovoljno prostora za tehničku razradu, ali ne i mogućnost da sam određuje granice onoga što se smatra integritetom. Upravo će od te granice zavisiti da li će provjera biti jasno definisan institucionalni mehanizam ili institut čiji će domašaj naknadno određivati politička većina.