Popović Milošević: Članstvo ne smije zavisiti od improvizacija

Odnos prema sporovima sa Hrvatskom i način upravljanja javnom administracijom za Andreu Popović Milošević, izvršnu direktoricu Mreže za evropske politike – MASTER, predstavljaju dva važna pokazatelja sposobnosti države da evropska opred‌jeljenja pretoči u dosljednu politiku.

– Otvorena pitanja sa Hrvatskom mogu u značajnoj mjeri odrediti dinamiku završnice pregovora Crne Gore sa EU i mislim da bi bilo krajnje neodgovorno da tu činjenicu relativizujemo. Međutim, ono što mene mnogo više zabrinjava od samog postojanja bilateralnih pitanja jeste način na koji se crnogorske institucije prema njima odnose. Jer, otvorena pitanja između susjednih država nijesu nikakva evropska specifičnost, ali jeste ozbiljan problem kada država koja pretenduje da uskoro postane članica EU nema dovoljno dosljednu, koordinisanu i dugoročno održivu politiku njihovog rješavanja – kazala je Popović Milošević za "Dan".

Govoreći o sadržaju tih razgovora, naša sagovornica ukazuje na razlike koje moraju odrediti i pristup njihovom vođenju.

– Hrvatska je već jasno artikulisala očekivanja koja se odnose na pitanja granice, školskog broda "Jadran", obeštećenja bivših logoraša iz Morinja, sudbine nestalih lica, procesuiranja ratnih zločina, imovinskih prava, ali i pojedina pitanja istorijskog sjećanja. Riječ je o temama različite pravne i političke prirode. Crna Gora mora jasno razlikovati pitanja koja podrazumijevaju našu nesumnjivu obavezu prema žrtvama, ljudskim pravima i vladavini prava od pitanja koja zahtijevaju bilateralne pregovore, međunarodnopravno tumačenje i zaštitu legitimnih državnih interesa. Odgovornost za ratne zločine, saradnja u pronalaženju nestalih i zaštita prava građana ne mogu biti predmet političke trgovine. Istovremeno, sporovi o granici ili vlasništvu nad školskim brodom zahtijevaju ozbiljnu pravnu argumentaciju i pregovarački proces, a ne jednostrana politička obećanja – istakla je Popović.

U ocjeni dosadašnjeg d‌jelovanja, ona odgovornost traži i u načinu na koji se u Crnoj Gori donose odluke važne za odnose sa susjedima.

– Posebno je problematično kada se pitanja istorijskog sjećanja, koja zahtijevaju odgovornost, pijetet i ozbiljan društveni dijalog, koriste kao instrument političkog pozicioniranja. Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu 2024. godine i reakcije koje su uslijedile pokazali su koliko brzo unutrašnjopolitički potezi mogu proizvesti spoljnopolitičke posljedice. Ovd‌je nije pitanje da li treba govoriti o istorijskim zločinima – naravno da treba. Pitanje je da li se takvim temama pristupa iz principijelne potrebe za suočavanjem sa prošlošću, ili, pak, iz kratkoročne političke računice. Ne možemo istovremeno tvrditi da je članstvo u EU apsolutni državni prioritet, a zatim donositi odluke koje potencijalno otežavaju taj proces – rekla je Popović Milošević.

Kada je riječ o narednim koracima, njena očekivanja odnose se i na organizaciju posla unutar institucija.

– Cmatram da Crna Gora mora mnogo aktivnije koristiti bilateralnu diplomatiju, ali i podršku evropskih partnera, kako bi se za složenija pitanja uspostavili jasni mehanizmi rješavanja. Ono što posebno želim da naglasim jeste da Crna Gora ne smije pristati na logiku da je evropska integracija proces u kojem treba da se odrekne svojih legitimnih interesa, ali jednako tako ne smije koristiti zaštitu državnih interesa kao izgovor za diplomatsku neaktivnost i političku neodgovornost. Dobrosusjedski odnosi jesu važan dio evropske politike, ali bilateralna pitanja ne bi trebalo da postanu neograničen prostor za uvođenje novih, nejasnih i politički promjenjivih uslova. Zato je odgovornost i na državama članicama da proces proširenja ostane predvidljiv, zasnovan na pravilima i vjerodostojan – naglasila je Popović Milošević.

Po njenim riječima, Crna Gora je previše vremena i društvene energije uložila u evropske integracije da bi završnica procesa zavisila od političkih improvizacija.

– Odnos sa Hrvatskom pokazuje da se ozbiljnost državne politike ne dokazuje deklarativnom posvećenošću evropskom putu, već diplomatijom koja probleme rješava, štiti državne interese i ne dozvoljava da strateški ciljevi Crne Gore postanu taoci dnevnih političkih kalkulacija – kaže naša sagovornica.

Uz diplomatske izazove, za nju je upitna i sposobnost administracije da iznese obaveze koje država preuzima na evropskom putu. Svoje ocjene zasniva i na iskustvu praćenja reforme javne uprave.

– Uprkos višegodišnjem sprovođenju reformskih politika i deklarativnoj posvećenosti evropskim standardima, crnogorska javna uprava i dalje pokazuje ozbiljne strukturne slabosti koje dovode u pitanje njenu punu spremnost za preuzimanje obaveza članstva u EU. Iskustva iz rada Savjeta za reformu javne uprave, kao i nalazi istraživanja koje je organizacija MASTER sprovela prije tri godine, ukazuju na isti suštinski problem: duboko ukorijenjenu politizaciju administrativnog sistema, nedovoljnu profesionalizaciju i zabrinjavajući izostanak konkretnih rezultata u optimizaciji i racionalizaciji državne uprave – navela je Popović Milošević.

Kako je dodala, upravo je politizacija najdublji strukturni problem, jer administracija u kojoj se kadrovske odluke i organizacione promjene prečesto povezuju sa političkim interesima ne može obezbijediti institucionalni kontinuitet, stručnu nezavisnost i odgovornost za rezultate.

– Dodatnu težinu ovim problemima daje činjenica da članstvo u EU zahtijeva stabilnu i stručnu administraciju, sposobnu da primjenjuje evropsko zakonodavstvo, upravlja evropskim fondovima, sprovodi finansijsku kontrolu i obezbijedi efikasnu međuinstitucionalnu koordinaciju, što se ne može postići bez profesionalnog kadra i dugoročnog planiranja. Ne možemo govoriti o evropskoj administraciji dok se institucije prilagođavaju partijskim dogovorima – zaključila je Popović Milošević.