Crna Gora jubilarnih 20 godina od obnove nezavisnosti dočekuje na pragu Evropske unije: Istorija ispisana slavom, budućnost građena čašću

Crna Gora obilježava 21. maj, jedan od najznačajnijih datuma u svojoj istoriji i dvije decenije od kada je obnovila svoju nezavisnost, i nalazi se na vratima Evropske unije.

Da bi zvanično prešla prag i postala punopravna članica evropske zajednice, u zavšnici puta biće neophodno nikad veće nacionalno jedinstvo i odlučnost, poručeno je sinoć na svečanom prijemu povodom državnog jubileja.

Referendum o formalno-pravnom statusu države bio je veliki, ali je to bio tek prvi korak ka izgradnji države, poručio je premijer Milojko Spajić sinoć na svečanosti.

– Državu jakom ne čine veličina teritorije, ni snaga vojske, niti vještačko jednoumlje, već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a onda tu viziju do kraja i ispune. Ta misao savršeno odslikava sadašnji trenutak: dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora ima ideju koja je spaja i koja je vodi. Ideju čijem ostvarenju nikada nismo bili bliži, a to je evropska Crna Gora i projekat ujedinjene Evrope, možda i posljednji pravi mirovni projekat na svijetu. Kada je 1910. godine Crna Gora proglašena Kraljevinom, predsjednik Vlade Lazar Tomanović rekao je da naša zemlja ima pravo da zauzme mjesto među narodima kao i koja druga evropska država. Više od vijeka kasnije, to mjesto smo predanim radom izgradili i ponosno ga zauzimamo. Referendum o formalno-pravnom statusu države bio je veliki, ali samo prvi korak ka izgradnji naše države. Iz dana u dan, odlučnom politikom, konstantno jačamo temelje naše nezavisnosti na svim poljima. Međutim, Crna Gora nije ono što sada ima, nego ono što svakoga dana iznova biramo da budemo. Da bi bilo koja mala država bila vječna, mora biti izvrsna. A to nije moguće bez izvrsnih ljudi koji donose izvrsne odluke, bez sloge i mira sa susjedima, bez vladavine prava i spajanja vizije onih generacija koje imaju životno iskustvo vrijedno poštovanja sa onima koji nose nove vrijednosti i nove vještine – kazao je predsjednik Vlade.

Evropski put Crne Gore, istakao je Spajić, nije jednosmjerna ulica i želja Brisela, već namjera za bolje, pravednije i sigurnije društvo.

– Njime želimo da idemo zbog Podgorice, Cetinja, Nikšića, Pljevalja, Bara, Ulcinja, Plava, Berana i svih naših gradova u kojima ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije. Evropa nije politički cilj, niti željena destinacija. Ona je ogledalo u kojem vidimo kakvi želimo biti: država koja štiti svoje građane, čuva vladavinu prava i poštuje svačije dostojanstvo. I ono što nazivamo evropskim standardima, u suštini je mjera naše spremnosti da budemo uređeno društvo, svjestan izbor, a ne obaveza. U tom duhu nastavljamo zavjet predaka, utkan u same temelje naše pravne tradicije, da nijedan narod ne može biti čestit i srećan u kojem zakonitog suda i praviteljstva nema. Pred nama su godine koje će pokazati koliko je naša sposobnost da dalje unaprijedimo kvalitet života naših građana, snagu institucija i nadogradimo vjeru jedni u druge – kazao je Spajić.

Vajs: Članstvo nadohvat ruke

Tokom protekle dvije decenije, Crna Gora je ostvarila impresivan napredak ka evropskim integracijama i članstvo u EU joj je nadohvat ruke, ocijenio je predsjedavajući Delegacije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU – Crna Gora Tomas Vajs povodom državnog praznika.

– Cilj je "28 sa 28", odnosno da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Ukupan bilans pristupnih pregovora je izuzetno pozitivan, uprkos izazovima koji još postoje. Posljednjih godina Crna Gora se izdvojila otvorenošću, spremnošću za reforme i predanim radom. Građani Crne Gore, sa jasnim proevropskim opredjeljenjem, više su nego zaslužili svoje mjesto u EU. Na kraju, Crnogorci će imati koristi od svega što EU pruža – istakao je Vajs.

Iako su pregovori u poodmakloj fazi, on naglašava da preostala poglavlja moraju biti brzo zatvorena.

– Sada je na crnogorskoj vladi da napravi završni korak, posebno u oblastima vladavine prava, pravde, slobode i bezbjednosti, kao i zaštite životne sredine i klimatskih promjena – rekao je Vajs.

Istakao je i da je svjestan odgovornosti koju nose donosioci odluka, kazavši da najviši zakon u tom poslu mora biti dobrobit naroda.

– To nije prazna retorika. To je imperativ kojim se vodim i na koji pozivam sve kolege u javnom životu. Istorijska uloga svake generacije u Crnoj Gori bila je da vodi svoje bitke. Ovo je naša: bitka za evropsku Crnu Goru, za pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i svake druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata. Zato, otvorimo ih zajedno – zaključio je premijer.

Građanima se na svečanosti povodom državnog praznika obratila i evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Još jednom je ukazala na put koji je Crna Gora prešla ka članstvu u EU, naglasivši da su dostignuća i trud vidljivi, te da očekuje da će uskoro svojim dostignućima doprinositi i istoriji Evropske unije.

– Prije 20 godina Crna Gora je glasala za obnovu nezavisnosti. Odlučili ste da obnovom državnosti budućnost uzmete u svoje ruke. Kao neko ko je doživio put Slovenije ka nezavisnosti znam šta takvi trenuci znače za jednu naciju. Državnost znači dati obećanje jedni drugima. Država je više od zastave ili stolice u Ujedinjenim nacijama. Ona prije svega podrazumijeva solidarnost i zajedničku odgovornost. Dali ste obećanje da uprkos razlikama pripadate istoj zajednici i prihvatate odgovornost jedni za druge. Obećanje da ćete zajednički uređivati svoje živote kroz zakone, da ćete štititi slobodu i sigurnost jedni drugih. Da će jači voditi računa o slabijima i da će rastući prosperitet koristiti svima. Tokom prethodnih 20 godina udahnuli ste život tim obećanjima. To dostignuće vrijedi proslaviti. Evropa vidi šta ste izgradili, vidi vaša dostignuća. Uskoro ćete doprinositi istoriji Evropske unije i naredna poglavlja naše zajedničke istorije pisaćemo zajedno. Mjesto Crne Gore je u Evropskoj uniji koja sada dobija svoj oblik. Izrada ugovora o pristupanju Crne Gore već je počela. To je jasno priznanje – kazala je evropska komesarka.

Poštovanje države mora biti konstanta

Kako je Spajić naglasio, trenutno najveći uspjeh i blagodet nezavisne Crne Gore je da se u njoj lijepo živi.

– Moramo poštovati različita mišljenja, čuti i uvažiti drugačiji glas, jer ovo je dom svih nas. Ono što mora da bude konstanta je poštovanje svoje zemlje, koje je, siguran sam, veće nego ikada u posljednjih 20 godina. Najvažnije pitanje nije gdje smo bili prije dvije decenije, već šta želimo postati za sljedećih 20 godina. Želimo li biti društvo podjela ili društvo povjerenja? Gledamo li jedni na druge kroz razlike ili kroz ono što nas spaja? Želimo li Crnu Goru koja se zatvara ili Crnu Goru koja samo ide naprijed? Odgovore na ta pitanja ne daje jedan čovjek, ne daju ni institucije ni sistem. Neka nam ova godišnjica bude podsjetnik na ono što možemo kada smo svi skupa zajedno, ali i dužnost da kao pojedinci i kao društvo bivamo bolji, hrabriji i solidarniji nego što smo bili – kazao je premijer.

Napomenula je da kao i nezavisnost, i članstvo u EU dolazi sa obećanjem o solidarnosti i zajedničkoj odgovornosti, te da Evropska unija ne zamjenjuje državnost.

Naprotiv, ona jača sposobnosti naših država da zaštite građane, odbrane njihove slobode i stvaraju prosperitet u svijetu u kojem nijedna evropska država sama ne može u potpunosti oblikovati sile koje je okružuju, čak ni naše najveće članice. Zbog toga vrlo dobro znamo osobnosti malih država, zajedno smo snažniji u stavaranju ekonomskih prilika, snažniji u čuvanju naših vrijednosti i načina života u svijetu koji sve više oblikuju velike sile. Snaga Evrope proizilazi upravo iz njene raznolikosti – iz različitih jezika, istorija i tradicija koje biraju da rade zajedno, a ne jedna protiv drugih. Želimo da Crna Gora postane dio ove sudbinksi povezane zajednice ne samo zato što će prisustvo Crne Gore ojačati Evropu, time ćemo biti korak bliže zaokruživanju naše Unije – kazala je Kos.

Marta Kos

-VLADA CG/PRINTSKRIN

Prijemu povodom dvije decenije od obnove nezavisnosti prisustvovali su predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora, medija, nevladinog sektora, te zvanice iz javnog i kulturnog života. Na svečanosti su bili i predsjednik dražave Jakov Milatović, bivši predsjednik Milo Đukanović, ali i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji je na prijemu povodom Dana nezavisnosti bio prvi put. Najavljujući svoj dolazak dan ranije, Mandić se osvrnuo na referendum ukuzujući da tada nije trebalo da bude pobjednika i poraženih, ali da je "Božija promisao bila da se vještačka zavada među građanima prevaziđe 2020. godine i nakon te istorijske promjene krene sa radom na praštanju i pomirenju".

Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora se nalazi u specifičnom istorijskom trenutku. Dvije decenije od izlaska iz državne, Crna Gora je na korak od ulaska u u evropsku zajednicu. Politička scena gotovo potpuno je promijenjena u odnosu na 2006. godinu, ali je put ka Evropskoj uniji ostao jasno definisan pravac čiju ispravnost danas gotovo niko ne dovodi u pitanje. Nakon brojnih političkih i društvenih previranja, smjene višedecenijskog režima, institucionalnih kriza i kaskanja u reformama, Crna Gora danas stoji na pragu Evropske unije spremna da svoju političku istoriju zaokruži punopravnim članstvom. Od obnove državnosti i učvršćivanja institucija, pozicioniranja na međunarodnoj sceni i obezbjeđivanja mjesta u najznačajnijim svjetskim isntitucijama, preko dubokih društvenih podjela, političkih kriza i smjene dugogodišnje vlasti, došla je do države koja je najnapredniji kandidat za članstvo u EU i najvjerovatnije prva naredna članica.

Kos: Bez nacionalnog jedinstva nema ni članstva

Kos je naglasila da niko ne stigne do ove faze procesa proširenja bez ogromnog truda, kao i da bez još veće nacionalne odlučnosti i jedinstva u završnici tog puta nije moguće ni članstvo, ali vjeruje da će Crna Gora uspjeti da stigne do cilja.

– Crna Gora nikada nije bila zemlja koja čeka da se istorija dogodi, nikada nije bila država u kojoj se bilo šta poklanja bez zasluga. Čuvene su Njegoševe riječi: "Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi". I taj duh slobode i dostojanstva vodio je Crnu Goru kroz vjekove, iskušenja i danas je vodi nazad njenoj porodici. Budućnost Crne Gore je u Evropskoj uniji, kao budućost svih naših susjeda. Ujedinjena Evropa može pomoći da zacijele rane prošlosti, kako bismo ponovo mogli da živimo zajedno, u našem zajedničkom domu – poručila je evropska zvaničnica.

Obnovom nezavisnosti Crna Gora je 2006. godine otvorila novo poglavlje političkog, institucionalnog i identitetskog razvoja države. Već nakon mjesec, 28. juna 2006. godine, postala je članica Ujedinjenih nacija, a godinu kasnije usvojen je prvi Ustav nezavisne Crne Gore, kojim je država definisana kao građanska, demokratska i multietnička zajednica, utemeljena na evropskim vrijednostima. Period koji je uslijedio obilježila je dugogodišnja politička dominacija Demokratske partije socijalista, na čelu sa Milom Đukanovića, ali i produbljivanje političkih i društvenih podjela.

Crna Gora paralelno je gradila svoj međunarodni položaj i gradila priznanje na svjetskoj političkoj sceni. Postala je dio brojnih međunarodnih organizacija i inicijativa – Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, Svjetske trgovinske organizacije. Kao nezavisna država obnovila je članstvo u Svjetskoj banci, Međunarodnom monetarnom fondu... Status kandidata za članstvo u EU dobila je 2010. godine, a dvije godine kasnije otvorila je pristupne pregovore. Jedan od značajnih datuma iz tog period jeste i ulazak u NATO 2017. godine, što je ujedno i odluka koja je dadatno polarizovala političku scenu.

Brojne afere tadašnje vlasti i odluke koje je ona donosila raspirivale su nezadovoljstvo među građanima, pokretale građanski otpor i proteste. Ipak, dubina političkih i identitetskih podjela građana, njihovo nezadovoljstvo i želja za promjenama došli su do izražaja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Pobuna protiv ovog zakona bila je izvan okvira vjerskog i izrasla je u najmasovniji građanski protest koji je doveo do kulminacije političkih previranja i, u konačnom, do smjene DPS režima u avgustu 2020. godine.

Pad DPS-a označio je kraj jedne političke ere i početak perioda izražene institucionalne i političke tranzicije, obilježene čestim promjenama vlada, složenim koalicijama i izazovima kohabitacije između različitih političkih centara moći. Uprkos unutrašnjim nestabilnostima, evropske integracije ostale su glavni strateški i spoljnopolitički cilj koji je ujedno postao i tačka šireg društvenog i političkog konsenzusa.

Dobijanje IBAR-a 2024. godine, ubrzano zatvaranje pregovaračkih poglavlja, ali i početak pripreme ugovora o pristupanju Crne Gore EU pokazuje da je Crna Gora ušla u završnu fazu pregovora i da je nadomak zacrtanog cilja.

Preuzmite našu aplikaciju