Djeluje li neko iz NATO-a hibridno protiv Crne Gore?

U javnosti se kao jedna od njih najčešće pominje Srbija, dok se navodi o drugoj razlikuju: prema saznanjima "Dana", Spajić je mislio na Hrvatsku, dok pojedini mediji tvrde da je riječ o Albaniji.

Spajić je saopštio da postoje ozbiljne bezbjednosne informacije da će zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom biti praćeno hibridnim djelovanjem, čiji je cilj destabilizacija Crne Gore, uz podršku pojedinih domaćih političkih aktera i dijela medija.

Iako ove tvrdnje zadiru u temelje nacionalne bezbjednosti, premijer nije saopštio koje su to države i imena zvaničnika, vrstu registrovanih aktivnosti niti instituciju od koje je dobio podatke. Informacije koje nose oznaku tajnosti ne moraju u cjelini biti saopštene javnosti, ali moraju biti predstavljene nadležnim organima i provjerene unutar bezbjednosnog sistema.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zbog toga je za ponedjeljak zakazao hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, na koju bi trebalo da budu pozvani čelnici bezbjednosnog sektora. Ipak, neizvjesno je da li će sjednica biti održana u najavljenom terminu, jer, po nezvaničnim saznanjima, Spajić planira da prethodno sazove Vijeće za nacionalnu bezbjednost.

Vijeću predsjedava premijer i ono koordinira rad bezbjednosno-obavještajnog sektora, dok Savjet čine predsjednici države, Skupštine i Vlade. Sjednica Vijeća mogla bi poslužiti za objedinjavanje podataka i pripremu procjene za Savjet, a odnos zvaničnika prema oba zasjedanja pokazaće koliko ozbiljno tretiraju Spajićeve navode.

Milatović je poručio da javnost mora dobiti jasne i precizne odgovore.

– Predsjednik Vlade juče je iznio ozbiljne optužbe na račun susjednih zemalja i političkih aktera u Crnoj Gori, koje se tiču destabilizacije Crne Gore. Mislim da to treba institucionalno dodatno provjeriti. Upravo iz tog razloga pozvao sam sve čelnike našeg bezbjednosnog sektora da, u okviru Savjeta za odbranu i bezbjednost, informišu tri predsjednika. Treba da vidimo šta su naši nadležni organi do sada preduzeli i imaju li te informacije. Moramo imati potpunu i zaokruženu sliku – kazao je Milatović.

Institucionalna provjera mora pokazati da li iza spornih aktivnosti stoje državne institucije, pojedini zvaničnici, bezbjednosne strukture ili sa njima povezani politički, poslovni i medijski krugovi. Djelovanje pojedinca, čak i ako obavlja visoku funkciju, ne mora nužno predstavljati zvaničnu politiku njegove države.

Milatović: Javnost mora dobiti jasne odgovore o navodima o destabilizaciji Crne Gore

Jedno od ključnih pitanja jeste ko je obavijestio premijera o prijetnjama. Da li podaci potiču od Agencije za nacionalnu bezbjednost, policije, Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane ili strane partnerske službe? Ako ih ima ANB, treba utvrditi kada je obavijestila Vladu, koje je mjere predložila i da li je materijal koji ukazuje na moguće kršenje zakona dostavljen tužilaštvu.

Otvara se i pitanje diplomatske reakcije. Da li je Ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo ambasadore država na koje je Spajić mislio, zatražilo objašnjenje ili razmatralo protestnu notu? Mjere ne treba preduzimati bez provjerenih podataka, ali bi izostanak reakcije bio neobjašnjiv ako postoje čvrsti dokazi o učešću stranih zvaničnika.

Nadležni moraju utvrditi i da li učesnici u navodnoj operaciji djeluju iz Crne Gore i ima li među njima diplomata ili drugih stranih državljana. Kod navoda o domaćim političarima i medijima neophodno je napraviti granicu između nezakonitog rada u interesu stranih struktura i legitimne političke kritike i slobode izražavanja.

Bez obzira na to da li se radi o Hrvatskoj, kako tvrde izvori "Dana", ili o Albaniji, kako navode pojedini mediji, riječ je o članici NATO-a. Ta činjenica Spajićevim navodima daje dodatnu bezbjednosnu i spoljnopolitičku težinu.

Odnosi u Alijansi zasnivaju se na povjerenju, razmjeni bezbjednosnih podataka i zajedničkom suprotstavljanju prijetnjama. Zato tvrdnja da zvaničnici jedne članice učestvuju u destabilizaciji druge mora biti provjerena, a ako se pokaže osnovanom, razmotrena i sa saveznicima.

NATO hibridnim prijetnjama smatra kombinaciju političkih, informacionih, ekonomskih, sajber i drugih metoda usmjerenih na slabljenje institucija i destabilizaciju društva. Alijansa je utvrdila da takve aktivnosti protiv jedne ili više članica, zavisno od prirode i intenziteta, mogu dovesti i do odluke o primjeni člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora. NATO raspolaže i mehanizmima za razmjenu podataka, zajedničku procjenu rizika i pomoć ugroženoj članici.

Spajić je navodne aktivnosti povezao sa zatvaranjem novih poglavlja sa EU. Ako je mislio na Hrvatsku, treba razjasniti gdje se završava njena tvrda pozicija o Prevlaci, školskom brodu "Jadran", Morinju, nestalim licima i drugim pitanjima, a gdje počinje djelovanje koje je prepoznato kao pokušaj destabilizacije.

Ako je riječ o Albaniji, mora se objasniti šta bi bio njen motiv, na koje zvaničnike se sumnja odnosi i kako bi Tirana mogla uticati na unutrašnje prilike i evropski put Crne Gore.

Crnoj Gori nije potrebno ni podizanje uzbune ni umanjivanje značaja premijerove tvrdnje, već cjelovita procjena ko djeluje na destabilizaciji zemlje, sa kojim ciljem i kojim sredstvima i šta država mora učiniti da zaštiti institucije i evropski put.