Dok za Mandića važi zabrana, potpredsjednici idu u Sabor

U toku su pripreme za moguću realizaciju posjete predstavnika crnogorskog parlamenta hrvatskom Saboru, u sklopu napora da se normalizuju odnosi zakonodavnih tijela dviju susjednih država, saznaje "Dan" iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora.

Prema nezvaničnim informacijama našeg lista, iako ova posjeta još nije definisana na diplomatskom nivou, delegaciju Skupštine Crne Gore najvjerovatnije će činiti potpredsjednici Boris Pejović, Mirsad Nurković i Nikola Camaj. Iako se konačni spisak još uvijek utvrđuje u diplomatskim kanalima, planirano je da u sastavu budu i predstavnici partija vlasti i opozicije, kako bi bila poslata poruka o širem političkom konsenzusu unutar Crne Gore kada je u pitanju rješavanje nagomilanih problema sa Zagrebom.

Interesantno je da se ovakva posjeta dogovara na nivou potpredsjednika, dok će domaćini crnogorskoj delegaciji u Zagrebu biti najviši zvaničnici Hrvatske – predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman. Ovakva diplomatska asimetrija direktna je posljedica činjenice da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ne može da kroči na tlo susjedne države zbog usvajanja rezolucije o Jasenovcu.

Podsjetimo, Hrvatska je u julu 2024. godine zvanično proglasila Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera DNP-a Milana Kneževića za nepoželjne osobe u toj zemlji. Ova radikalna mjera uvedena je nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u crnogorskom parlamentu, što je zvanični Zagreb ocijenio kao svjesno narušavanje dobrosusjedskih odnosa i zloupotrebu istorijskih tragedija u dnevnopolitičke svrhe.

Šarec: Očekujem Mandićevu čestitku za Dan nezavisnosti

Upravo te sankcije danas diktiraju format parlamentarne saradnje dviju država. Dok je Mandić, kao prvi čovjek zakonodavnog doma, izopšten iz zvaničnih komunikacija sa Hrvatskom, slanje u Zagreb delegacije koju će predvoditi Pejović, Nurković i Camaj predstavlja manevar kojim zvanična Podgorica pokušava da zaobiđe političku blokadu i očuva barem privid funkcionalnih institucionalnih veza. Ipak, teško je očekivati da posjeta na nivou potpredsjednika može suštinski popraviti odnose dviju susjednih država, koji su na najnižoj tački od početka devedesetih godina prošlog vijeka.

Osim simbolike i pokušaja normalizacije, pred crnogorskom delegacijom naći će se niz teških pitanja koja već decenijama opterećuju međudržavne odnose, a koja su u posljednje dvije godine dodatno zaoštrena. Najveći kamen spoticanja ostaje neriješeno pitanje razgraničenja na Prevlaci, gdje se privremeni režim primjenjuje još od 2002. godine. Iako su se dvije strane obavezale na rješavanje spora pred međunarodnim sudovima, konkretnih pomaka nema, dok se povremene tenzije koriste za unutrašnju mobilizaciju biračkog tijela.

Neuspješan pokušaj sa Rakočevićem

Daleko od očiju javnosti već je postojao jedan pokušaj da se pošalje poruka da odnosi Skupštine Crne Gore i hrvatskog Sabora mogu funkcionisati normalno uprkos zabrani ulaska koja je izrečena Andriji Mandiću. U tu svrhu, u Zagreb je bio pozvan poslanik DPS-a Nikola Rakočević, ali se čitava inicijativa pretvorila u očiglednu diplomatsku i organizatorsku grešku. Sve se dešavalo u danima kada su poslanici DPS-a napuštali rukovodeće funkcije u skupštinskim radnim tijelima. Domaćini su, naime, potpuno previdjeli činjenicu da Rakočević više nije potpredsjednik Skupštine, budući da je u međuvremenu podnio ostavku na tu funkciju. Iako je prvobitno bilo planirano da ga prime Gordan Jandroković i Gordan Grlić Radman, čim je greška uočena, nivo posjete je drastično spušten. Sve se završilo Rakočevićevim obilaskom par zastupničkih klubova, dok ga najuticajniji hrvatski zvaničnici na kraju nisu ni primili. O ovom neuspjelom manevru nije izdato ni zvanično saopštenje, čime je pokušaj zaobilaženja Mandića preko bivšeg potpredsjednika praktično zataškan.

Takođe, tu je i pitanje vlasništva nad školskim brodom "Jadran", koji Hrvatska potražuje kao svoje nasljeđe, dok Crna Gora čvrsto stoji pri stavu da jedrenjak pripada njenoj floti. Dodatni teret su i spomen-ploča u Morinju, oko čijeg teksta postoje ozbiljna neslaganja, kao i sudbina nestalih osoba i ratne odštete, što Zagreb redovno aktuelizuje.

Ono što najviše zabrinjava domaću javnost i evropske partnere jeste prikrivena ili direktna prijetnja blokadom evropskog puta. Hrvatska, kao članica EU, već je jasno stavila do znanja da će dobrosusjedski odnosi i rješavanje bilateralnih sporova biti strogi uslovi u pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Svaki zastoj na tom polju za Crnu Goru znači gubitak dragocjenog vremena i udaljavanje od cilja da do 2028. postane punopravna članica Unije. Blokada koja je prijetila nakon izglasavanja pomenute rezolucije donekle je ublažena diplomatskom ofanzivom, ali i dalje postoji bojazan od te opcije koja na raspolaganju zvaničnom Zagrebu.

Diplomatski izvori "Dana" kažu da će sastanak Jandrokovića i Grlić Radmana sa crnogorskom delegacijom biti svojevrsni test iskrenosti. Hrvatska strana će, bez sumnje, insistirati na jasnim garancijama da se politika zvanične Podgorice neće voditi pod diktatom onih snaga koje Zagreb doživljava kao eksponente antievropskih i regionalno destabilišućih interesa. S druge strane, za Pejovića, Nurkovića i Camaja ovo je prilika da pokažu da u Skupštini Crne Gore postoji većina koja baštini evropske vrijednosti i koja je spremna za dijalog čak i kada su njeni najviši funkcioneri pod sankcijama.

Kraj "hladnog rata"?

Posjeta koja se priprema biće prvi ozbiljniji korak u ovom pravcu nakon višemjesečne tišine i diplomatskog "hladnog rata". Ishod razgovora u Saboru pokazaće da li Crna Gora ima kapacitet za ozbiljnu državnu politiku, ili će se sve svesti na još jedan pokušaj kozmetičkog popravljanja imidža pred briselskim birokratama, dok stvarni problemi ostaju pod tepihom, čekajući neko novo zaoštravanje. Gledajući sastav delegacije, očekuje se da predstavnici manjinskih partija (Nurković i Camaj) budu most koji će olakšati komunikaciju, s obzirom na njihove tradicionalno dobre veze sa Hrvatskom, ali teret koji nose njihovi koalicioni partneri pod sankcijama mogao bi biti pretežak čak i za najiskusnije diplomate.

Pitanje je, međutim, koliko su takvi pokušaji održivi ako ključne odluke u zemlji donose ljudi kojima je ulazak u Hrvatsku zabranjen. Dijalog potpredsjednika crnogorskog parlamenta sa predsjednikom hrvatskog Sabora može biti dobar početak, ali teško može biti konačno rješenje bez suštinske promjene političkog kursa i rješavanja konkretnih zahtjeva koji stižu iz Zagreba. U protivnom, evropska budućnost Crne Gore mogla bi ostati zarobljena u lavirintu personalnih sankcija, neriješenih granica i istorijskih zamjerki koje, kako se čini, aktuelna vlast još uvijek ne zna kako da prevaziđe na korist svih građana.

Preuzmite našu aplikaciju