Evropska komisija predstavila tri ideje o budućem prijemu novih zemalja u EU, članice rezervisane

Međutim, čini se da države članice nisu voljne da mijenjaju pravila igre u procesu proširenja, iako su neke zemlje regiona već izrazile spremnost da se učlane u evropski blok bez punih prava poput ostalih članica EU, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora u Briselu.

Naime, 4. marta je održana večera između ambasadora država članica EU i Bjorna Ziberta, šefa kabineta predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, na kojoj je on iznio moguće opcije kako bi Unija mogla da nastavi proces prijema novih članica.

Tri moguća scenarija

Kako su za RSE potvrdili izvori upućeni u raspravu, Zibert je predstavio tri moguća scenarija.

Prvi scenario bio bi takozvani status kvo. Ovaj scenario podrazumijeva zadržavanje postojećih pravila i članstvo u EU na osnovu zasluga.

Drugi scenario, prema idejama iz kabineta predsednice Evropske komisije, podrazumijevao bi sistematičnu i postepenu integraciju. Između ostalog, u ovoj opciji pominju se takozvani novi integracioni paketi, poput jedinstvenog tržišta ili zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.

Tokom večere je naglašeno da bi ova opcija podrazumijevala povezivanje pregovaračkih klastera. Predlog uključuje i takozvane prekretnice, što znači postepeno integrisanje u pojedine evropske politike u skladu sa napretkom koji države ostvaruju.

Međutim, Bjorn Zibert upozorio je da bi za ovu opciju bila potrebna nova pravna osnova unutar EU.

Treći scenario u žargonu se naziva "obrnuto članstvo" ili, kako neki evropski zvaničnici žele da mu daju optimističniji ton, "postepeno članstvo".

Ova opcija podrazumijeva dvije faze za buduće članice EU: prva faza bila bi članstvo i integracija u pojedinim politikama, dok bi druga faza obuhvatila postepeno proširenje prava i obaveza te članice.

Kako su za RSE prenijeli izvori upućeni u raspravu, ideja obrnutog ili postepenog članstva odmah je naišla na odbijanje ubjedljive većine država članica EU.

Navodno, neke zemlje nisu odmah odbacile drugu opciju, navodeći da bi bile voljne da razmatraju mogućnost da se budućim članicama EU omogući pristup određenim takozvanim vodećim projektima, poput energetike ili evropskog područja plaćanja u eurima (SEPA).

Bilo riječi i o pristupu SEPA-i

Otkako su američki zvaničnici nezvanično nagovijestili novinarima da bi brži prijem Ukrajine mogao biti dio mirovnog paketa, u briselskim kuloarima počelo je da se raspravlja o mogućnostima kako ubrzati proces članstva Ukrajine čak i pod uslovom da zemlja nije ispunila sve kriterijume.

Rasprava 4. marta između šefa kabineta predsjednice Evropske komisije i predstavnika država članice uglavnom se odnosila upravo na Ukrajinu.

Evropska komisija: Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU

Ovoj tezi ide u prilog sama činjenica da se razgovaralo o pristupu SEPA-i, gdje su već neke zemlje regiona dio ovog sistema iako nisu članice EU.

Albanija i Crna Gora pridružile su se geografskom opsegu SEPA-e u novembru 2024, Sjeverna Makedonija u martu 2025, Srbija u maju iste godine, dok se puna operativna spremnost banaka očekuje do maja 2026. godine.

Međutim, neizbježno je da će ove ideje, ukoliko se formalizuju, imati uticaj i na zemlje Zapadnog Balkana, od kojih su neke već odmakle u procesu članstva. Među njima Crna Gora ubjedljivo prednjači, budući da se nalazi u završnoj fazi pregovora o članstvu.

Ključni element ovih ideja jeste odustajanje od prava veta koje ima svaka postojeća država članica EU.

Ovu ideju već su otvoreno podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Albanije Edi Rama.

Oni su u zajedničkom autorskom tekstu za njemački list Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) izrazili spremnost da odustanu od punopravnog članstva u prvoj fazi i predložili da zemlje kandidati najprije dobiju pristup evropskom jedinstvenom tržištu i Šengen zoni.

Međutim, za Crnu Goru bi model postepenog članstva bio manje povoljan, jer se država godinama angažovala i napredovala u kompleksnom procesu integracija sa ciljem punopravnog članstva, poput svih ostalih država koje su danas dio evropskog bloka.

Crna Gora je najizvjesnija naredna članica EU.

Ostale zemlje koje su ozbiljno nazad u procesu imale bi priliku da izađu iz ćorsokaka.

RSE je ranije objavio da se evropska komesarka Marta Kos uveliko zalaže za alternativni prijem budućih članica, međutim, da nema punu podršku Evropske komisije.

Njena šefica Ursula fon der Lajen bi, prema saznanjima RSE, podržala tu ideju ako bi iza nje stale države članice.

Večera održana 4. marta bila je test spremnosti 27 zemalja.

Izvori RSE potvrdili su da je broj ambasadora koji je tražio riječ bio velik.

Međutim, utisak je da je rasprava koja je vođena uglavnom pokazala da za sada pravila igre ostaju ista.