Formiranje CIK-a zavisi od ispunjavanja kriterijuma

Nikola Rakočević

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Formiranje CIK-a zavisi od ispunjavanja kriterijuma

Proces formiranja Centralne izborne komisije (CIK) započet je u decembru prošle godine, ali do danas nije priveden kraju.

Nakon dva neuspješna javna poziva, u toku je i treći konkurs, za koji se, sudeći po imenima prijavljenih kandidata, ne može sa sigurnošću očekivati drugačiji ishod. Naime, raspisan je novi konkurs, ali su se prijavili isti kandidati koji na prethodnom konkursu nijesu ispunili uslove. Da li će ovoga puta biti više uspjeha i da li će Komisija konačno biti formirana, trebalo bi da bude poznato već naredne sedmice.

Na sjednici Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije utvrđena je lista od devet kandidata. Naredne sedmice, Komisija će s njima obaviti intervjue i eventualno sastav CIK-a predložiti Skupštini Crne Gore.

Iako su kandidati već jednom prošli kroz cijelu proceduru, član Komisije i poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević vjeruje da će ovog puta biti više uspjeha.

– Optimista sam da će prijavljeni kandidati ispuniti stroge zakonom propisane kriterijume. Tek nakon intervjua i precizno definisanog bodovanja zakonom utvrđenih kriterijuma za svakog od kandidata, bićemo u prilici da obavijestimo javnost da li imamo mogućnost da Skupštini predložimo sastav CIK-a – kazao je Rakočević za "Dan".

Kako je istakao, to će zavisiti isključivo od ispunjavanja uslova poziva i zakonskih kriterijuma od strane kandidata.

– Nema ni pravnog prostora ni spremnosti Komisije za fleksibilnost ili improvizaciju – naglasio je Rakočević.

Iz Komisije, na čijem čelu je ministar pravde Bojan Božović, 24. decembra prošle godine saopštili su da su jednoglasno donijeli odluku da jedini kandidat za predsjednika s prvog konkursa ne ispunjava zakonske kriterijume. U drugom javnom pozivu utvrđeno je da osam kandidata ispunjava zakonske uslove, međutim, nakon toga je saopšteno da nijedan kandadat nije u potrebnoj mjeri ispunio kriterijume na osnovu kojih bi mogao biti predložen za predsjednika, pa je "bodovanje kandidata za članove Komisije bilo bespredmetno, jer nije moguće nastaviti proceduru propisanu zakonom i predložiti jedinstvenu listu kandidata".

Na osnovu Zakona o izboru odbornika i poslanika, Komisija ima obavezu da sačini listu kandidata za predsjednika i članove Centralne izborne komisije, što ne može uraditi bez predlaganja kandidata za predsjednika.

Na najnovijoj listi kandidata i za predsjednika CIK-a i za člana su Alija Beganović, Boris Vukašinović, Boris Bastijančić, Boško Nenezić, Damir Rebronja, Muhamed Đokaj i Uroš Vukićević, dok su prijave za člana, odnosno članicu, podnijeli Veljko Vujović i Marija Raspopović.

Rakočević: Javnost je već "skuvana žaba"

Rakočević napominje da je od izuzetne važnosti da se CIK što prije formira, te da tome u prilog govori i situacija od prije dva dana, kada je u parlamentu konstatovan poslanički mandat po zahtjevu dijela poslanika. Napominje da su nadležnosti i Skupštine i CIK-a jasno definisane.

– U Crnoj Gori već šest godina svjedočimo gaženju Ustava, zakona i pravnog poretka od strane dijela parlamentarne većine, tako da je posljednje potvrđivanje mandata novom poslaniku u parlamentu od strane šefa parlamenta Andrije Mandića, uz ignorisanje institucija i zakonitosti postupka, samo nastavak te prakse. Djeluje mi da je javnost već "skuvana žaba" iz poznate metafore i da ovakvi skandali prolaze bez potrebne pozornosti – ističe Rakočević.

Centralna izborna komisija zamišljena je kao profesionalizovano tijelo koje bi preuzelo ključnu ulogu u upravljanju izbornim procesima u Crnoj Gori. Za razliku od DIK-a, njene nadležnosti bile bi znatno šire i obuhvatale bi ne samo sprovođenje izbora, već i vođenje i ažuriranje biračkog spiska, nadzor nad radom nižih izbornih organa. Poseban akcenat bio bi stavljen na transparentnost i jačanje povjerenja u izborni proces.

Upravo u tome leži i ključna razlika u odnosu na sadašnju Državnu izbornu komisiju, koja funkcioniše kao tijelo čiji su članovi u velikoj mjeri birani po partijskom ključu. Takav model, iako formalno omogućava participaciju različitih političkih subjekata, u praksi često dovodi do blokada u odlučivanju i ograničava efikasnost rada. Nasuprot tome, Centralna izborna komisija bi, prema zamišljenom konceptu, trebalo da bude nezavisna i bazirana na stručnosti, sa jasno definisanim i širim mandatom.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA