Grgić: Crna Gora neriješena pitanja sa Hrvatskom danas plaća kroz pritiske na evropskom putu

Granica na moru, Prevlaka i brod „Jadran“ među ključnim su temama koje opterećuju odnose dvije države. Dok Zagreb insistira na rješavanju spornih pitanja, otvara se i pitanje koliko je Crna Gora uradila na polju vladavine prava.

- Moramo da imamo u vidu i da oni nešto treba da građanima Hrvatske isporuče, ali i mi takođe. Neki od tih zahtjeva se manje tiču hrvatskog uslovljavanja a više nekog kroki prikaza našeg realnog stanja kada je u pitanju vladavina prava. Zahtjev koji se tiče realizacije pravosnažnih sudskih presuda, treba da nam bude neprijatno što to negdje stoji. Jer u bilo kojoj zemlji kada imate pravosnažne presude to bi trebalo da bude nešto što je konačno i što treba da se realizuje. Kao što vidite kod nas nije slučaj - kazao je Grgić, prenosi RTNK.

To što Crna Gora i Hrvatska nakon raspada Jugoslavije, nijesu do kraja pravno dogovorile gdje tačno prolazi granica, naročito na području Prevlake i u moru, danas je pitanje integracija. Poštovanje dogovora o Prevlaci koji je potpisan 2002, ali potvrda kopnene, a onda i morske granice, ne bi trebalo, smatra Grgić, da bude pitanje koje će biti komplikovano da se riješi.

- Mislim da će nama biti ključno ta granica na moru. Ono što jeste pitanje svih pitanja jeste brod Jadran. Njemu je data simbolika koju možda i nije imao prije, makar mi to nijesmo pokazivali načinom na koji ga čuvamo itd. Mislim da u konačnici treba da pokažemo malo više dostojanstva i da se bavimo više sobom i onim djelovima koji stvarno zavise od nas. Opet kažem, teško je kada stvari morate da rješavate u minut do dvanaest - objasnio je on.

Crna Gora tradicionalno ima pozitivnu ulogu u regionu, dodaje Grgić. Vanjska politika od obnove nezavisnosti uvijek je bila, dodaje, usmjerena na saradnju sa državama regiona.

Babić Galić: Narativ koji se plasira o Hrvatskoj nije istinit, važno je da Crna Gora bude sljedeća članica EU

- U zadnje vrijeme negdje postoji neki raskorak ne između zvanične politike, koliko između zvanične politike, i onoga što su unutrašnje političke svakodnevice, i neke izjave koje možda nemaju uticaj na zvaničnu politiku, ali definitivno narušavaju određene odnose. Mi ne bismo stigli ovdje da nismo imali izuzetne korektne odnose i pomoć od strane Hrvatske. I mislim da isti princip treba da zadržimo i prema našim drugim susjedima. Ali naravno i da naučimo nešto od Slovenije, Hrvatske, kada je u pitanju zaštita nacionalnih interesa - dodao je Grgić.

U Evropskoj uniji manje zemlje imaju slabiji glas, ističe Grgić, a iako je zvanično opredjeljenje Evropske komisije da je Crna Gora najnaprednija u pregovorima, ne bi ga čudilo, da takav stav i druge zemlje članice upotrijebe u svoju korist. 

- To su stvari koje se uvijek dešavaju. Neke stvari vidimo, kao ovo što je sa Hrvatskom, a neke se dešavaju iza kulisa, za koje ne znamo - smatra on.

To što je Crna Gora ispunila sva završna mjerila za pregovaračke poglavlja, naročito za ona najzahtjevnija, za Grgića su poruke tehničkog tipa.

- To kad čujem da smo ispunili sve uslove za 23 i 24, ja zaista ne vidim da je Crna Gora išta više pravna država no što je bila prije pet ili 10 godina. Ne mislim da je u Crnoj Gori više pravde, više je reklame pravde, a suštinski je nema. Kada gledate svakodnevno neke stvari, neke presude, odluke, kada vidite ponašanje ljudi koji su na najodgovornijim funkcijama, nedostatak transparentnosti, a onda sa druge strane da smo sve ispunili i zatvorili, nemate prostora nego da se zapitate kakav je taj proces - istakao je Grgić.

Uprkos tome, Crna Gora je, zaključuje, u takvom geopolitičkom trenutku koji treba da iskoristi, jer je riječ o nacionalnom interesu.