Gvozdenović: Krajnje je vrijeme da se pokrene postupak izrade Zakona o Skupštini

Kako je navela, dugogodišnje odsustvo političke volje i očigledno izbjegavanje da se usvoje zakoni o Vladi i Skupštini predstavlja značajnu prepreku u postizanju ravnoteže i međusobne kontrole grana vlasti. Iako je 2022. pokrenut proces izrade Zakona o Vladi i prvi nacrt je dobio mišljenje Venecijanske komisije i domaće javnosti kroz javnu raspravu i okrugle stolove, to nije bio motiv da se pokrene procedura za izradu Zakona o Skupštini.

- Izradom ovog zakona bi se konačno krenulo sa popunjavanjem sistemskih praznina koje su, vjerujemo, ne bez namjere, ostavljene u našem sistemu. Funkcionisanje parlamenta u slučaju njegovog raspuštanja, odbijanje da se zakaže sjednica, nedolazak predstavnika izvršne vlasti na saslušanja samo su neka od pitanja koja se moraju jasno regulisati zakonom - kazala je Gvozdenović.

CGO: "Krojenje" vlada bez strategije

Ona ističe kako je, od izuzetnog značaja je da se zakonom uredi odnos Skupštine i drugih grana vlasti, da se ojačaju kontrolni mehanizmi, ali i omogući bolja prohodnost opozicionih inicijativa. S tim u vezi, podsjećamo da je izmjenama Poslovnika Skupštine 2020. godine povećan broj kontrolnih saslušanja u toku redovnog zasijedanja, ali svjedoci smo da se to ne poštuje.

- Važno je predvidjeti i nove instrumente koji će omogućiti Skupštini da vrši efikasniju kontrolu nad radom izvršne vlasti. Između ostalog, zakonom bi trebalo detaljno propisati postupak naknadne kontrole primjene i efekata zakona, kao i budžetsku kontrolu - rekla je zamjenica izvršnog direktora CDT-a.

Prema njenim riječima, u pravcu jačanja zakonodavne funkcije, potrebno je obezbijediti veću transparentnost i inkluzivnost, posebno kada poslanici iniciraju zakon.

- Zakon o Skupštini treba da propiše postupak uključivanja javnosti u zakonodavni postupak, te da uvede kao pravilo da se konsultativna saslušanja obavljaju putem javnog poziva - podsjeća Gvozdenović.

Na taj način bi se, ocjenjuje, obezbijedile konsultacije na nivou odbora, čak i onda kada Vlada nije sprovela javnu raspravu o predlozima zakona.

- Iako je Skupština Crne Gore u posljednjih nekoliko godina značajno unaprijedila svoju otvorenost i transparentnost, većina mehanizama koje imamo na raspolaganju omogućavaju građanima tek da se informišu o radu skupštine. Stoga, Zakonom o Skupštini treba uvesti nove mehanizme putem kojih građani mogu da se aktivnije uključe u rad parlamenta i ostvare direktnu komunikaciju sa svojim izabranim predstavnicima - zaključila je Gvozdenović.