Hrvatski evroposlanik za "Dan": EP neće dozvoliti da Crna Gora postane današnja Mađarska

Evroposlanik iz Hrvatske Gordan Bosanac kaže da u rješavanju sporova između Hrvatske i Crne Gore koji, na neki način, usporavaju evropski put Podgorice, mora raditi sa manje politike i da se koristi logika zdravog razuma.

On u intervjuu za „Dan“ predlaže da se, na primjer, Jadran pretvori u naučno–istraživački brod i to zajedničkim naporima dvije države.

Bosanac ističe da Crna Gora ima podršku za prijem u EU 2028. ali i da joj se neće gledati kroz prste.

Inače, Gordan Bosanac u Hrvatskoj pripada političkoj platformi Možemo! (Možemo! – politička platforma). On je hrvatski europoslanik iz redova grupacije Zelenih/EFA, prepoznat kao jedan od najistaknutijih zagovornika vladavine prava i jačanja civilnog društva u regionu. Kao član ključnih odbora za spoljne poslove (AFET) i bezbjednost (SEDE), direktno utiče na evropske izvještaje o napretku država Zapadnog Balkana. Prije ulaska u Evropski parlament, Bosanac je decenijama gradio reputaciju kroz aktivizam i borbu za ljudska prava, što ga danas čini jednim od najagilnijih glasova u Briselu kada je u pitanju demokratska transformacija Crne Gore.

•Često ističete da bilateralni sporovi između država članica i država kandidata ne bi smjeli biti kočnica u pregovaračkom procesu. Kako, po Vašem mišljenju, Hrvatska i Crna Gora mogu riješiti otvorena pitanja (poput vlasništva nad brodom „Jadran“ ili sukcesije) bez usporavanja zatvaranja pregovaračkih poglavlja?

– Ne mogu se sva bilateralna pitanja rješavati na isti način jer imaju različitu težinu, ali u svom posljednjem govoru na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta prošle sedmice predložio sam da bi se neka pitanja mogla brže riješiti tako da se, koliko je to moguće, relaksiraju/depolitizuju i da se koristi logika zdravog razuma pri rješavanju problema. Tom metodom mogli bismo doći do rješenja vlasništva nad brodom. Zašto taj brod ne bi zajedničkim naporima Hrvatske i Crne Gore pretvorili u naučno-istraživački brod uz EU sredstva, koji bi istraživao i čuvao naše Jadransko more i koji bi mogao ugostiti naučnike iz čitave Evropske unije, a novac za prenamjenu broda i naučna istraživanja podijeliti između EU i nacionalnih fondova? U takvom kontekstu siguran sam da bi svim stranama bilo lakše da naprave dogovor oko samog formalnog vlasništva nad brodom.

•Kako ocjenjujete trenutnu atmosferu u Evropskom parlamentu prema Crnoj Gori? Da li dominira objektivna ocjena o sprovedenim reformama u oblasti vladavine prava ili se fokus previše pomjera na identitetska i dnevnopolitička pitanja?

– Rekao bih da je atmosfera prema Crnoj Gori i dalje pozitivna, a približavanjem moguće konačne odluke o članstvu u prvi plan će zasigurno iskakati i identitetska i dnevnopolitička pitanja. No, moj savjet je da se Crna Gora što više fokusira na istinsko sprovođenje reformi i na rad na zatvaranjima preostalih otvorenih pitanja, posebno u oblasti vladavine prava. Time će biti jača kada uđe u EU, a EU će imati više garancija da se zemlja nakon ulaska neće pretvoriti, na primjer, u današnju Mađarsku. Vidljivo je da u crnogorskoj politici i dalje postoji antievropska struja. Izazov pred Crnom Gorom je kako smanjiti njen uticaj i osigurati da ne baca klipove pod noge crnogorskom putu u EU. To je moguće imajući na umu da većina građana Crne Gore želi članstvo u EU.

Ekologija nije interes pojedinaca

Crna Gora je ustavno definisana kao ekološka država, ali se u praksi suočava sa brojnim izazovima. Koliko su ekološki standardi i snaga civilnog sektora presudni za konačnu transformaciju crnogorskog društva, i može li Brisel tu izvršiti jači pritisak?

– Pitanja zaštite životne sredine i ekoloških standarda relativno su zaštićena u samoj EU, te se od članica očekuje da ih njeguju. To što se Crna Gora identifikuje kao ekološka država važan je postignut konsenzus, jer životnu sredinu ne štitimo zbog privatnih interesa, već zato što je ljudima, ma gdje god živjeli, stalo da žive u zdravom okruženju. Jednako je važna uloga civilnog društva koje je indikator toga koliko su političke elite spremne na demokratsku kritiku. Svaki napad na civilno društvo i na medije odmah pali lampice da bi zemlja mogla krenuti u antidemokratskom smjeru. Zbog toga EU treba da daje snažnu podršku i civilnom društvu i mjerama zaštite životne sredine u zemljama kandidatkinjama.

•Planovi o učlanjenju Crne Gore do 2028. godine djeluju ambiciozno. Vjerujete li da je taj cilj dostižan ukoliko se fokus zadrži isključivo na ispunjavanju tehničkih mjerila, i kakvu ulogu u tome igra vaša grupacija Zelenih?

– Plan je ambiciozan, ali nije nerealan. Moja grupacija Zelenih/EFA snažno podržava taj plan, uz napomenu da nema gledanja kroz prste. Vjerujemo da sama Crna Gora kroz naredne dvije godine može odraditi veliki posao ispunjavanja tehničkih, ali i političkih uslova za punopravno članstvo.

Preuzmite našu aplikaciju