I faraoni u pravosuđu spakovani u poslednji voz za Brisel

Za predlog amandmana glasalo je 68 poslanika vlasti i opozicije, dok su sjednicu prije samog čina izjašnjavanja napustili predstavnici Demokratske narodne partije. Sa istim brojem glasova podršku je dobio i Predlog ustavnog zakona za sprovođenje amandmana.

Iako je predlog podržala tročetvrtinska većina, van skupštinske sale pred sam čin glasanja ostali su poslanici Demokratske narodne partije, ostajući dosljedni stavu da ne žele da učestvuju u procesu koji smatraju namještenim spolja. Lider te stranke Milan Knežević poručio je da njegova partija neće dati legitimitet rješenjima za koja tvrdi da su direktno izdiktirana iz briselskih kancelarija, upozoravajući da se kroz formu evropskih integracija Crnoj Gori nameće sistem u kojem su domaće institucije potpuno razvlašćene.

On je tokom skupštinskog izlaganja posebno istakao da svjedočimo fenomenu da se i vlast i veći dio opozicije utrkuju ko će prije prihvatiti zahtjeve međunarodnih predstavnika, bez obzira na ustavne rizike i dugoročne posljedice po suverenitet države. Prema njegovim riječima, brzina kojom su amandmani stavljeni na dnevni red pokazuje da je parlament pretvoren u puki servis za potvrđivanje već donesenih odluka – van Crne Gore.

S druge strane, iz Vlade je nakon glasanja stigla poruka da je usvajanje ovih reformi jasan pokazatelj visoke političke odgovornosti svih činilaca kojima su evropski ciljevi na prvom mjestu. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ocijenila je da je postignuti konsenzus potvrda da Crna Gora ima snagu da uđe u završnu fazu pregovora, naglašavajući da će deblokiranje reformskih procesa u pravosuđu omogućiti ubrzano zatvaranje preostalih poglavlja. Međutim, skupštinska rasprava je ogolila duboke sumnje u održivost ovakvih akata, ostavljajući otvoreno pitanje da li je zaista postignut suštinski kvalitet, ili je pritisak rokova prevagnuo nad pravnom sigurnošću.

Minimalni prag za prolaz ustavnih izmjena iznosio je 54 glasa, a konačni rezultat pokazuje da su i opozicione klupe preuzele odgovornost za ispunjavanje zacrtane evropske agende. Ipak, procedura nije prošla bez oštrih kritika na račun brzine i načina na koji se došlo do konačnog teksta.

Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je to tijelo prihvatilo amandmane onako kako ih je formulisala Vlada. Ona je pojasnila da predlozi i sugestije nevladinog sektora i stručnjaka nisu mogli biti uvaženi zbog striktnih rokova koje diktira Brisel.

– Nije bilo vremena da, u slučaju da smo prihvatili neke od predloga, opet usaglašavamo tekst sa Evropskom komisijom, budući da imamo vrlo precizan cilj da do sljedeće godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja – kazala je Božović.

Takav pristup izazvao je reakciju opozicije. Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša rekao je da je Vlada mjesecima kasnila sa slanjem teksta u proceduru, pa se sve radilo u posljednji čas.

– Od februara do juna izmjene su držane u fiokama, a nas su optuživali da kočimo proces. Zato smo došli u situaciju da u minut do 12 donosimo ustavne promjene bez kvalitetne javne rasprave, svjesni da je ovo direktno mjerilo za zatvaranje poglavlja 23 – istakao je Mugoša, dodajući da u upravljačkim tijelima i dalje nisu jasno razgraničene nadležnosti, niti je definisano ko je to ugledni pravnik.

Najviše bure u skupštinskoj sali izazvala je debata o tome šta tačno donosi veća samostalnost pravosudnih organa. Predsjednik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da pravosudni sistem trenutno nije ni samostalan ni nezavisan, već služi kao batina u rukama parlamentarne većine. On smatra da se ovim izmjenama daje ogroman stepen moći nosiocima pravosudnih funkcija, što može imati dalekosežne posljedice.

– Ne dajemo mi ovu moć samo trenutnim funkcionerima, nego svakom budućem VDT-u ili SDT-u. Dati toliku snagu sistemu u kojem čujemo da "tužilaštvo niko ne može kontrolisati" izuzetno je opasno. Tako dobijamo četvrtu granu vlasti koju niko ne nadzire – upozorio je Živković, naglašavajući da će njegova partija ipak glasati "za" isključivo zbog višeg interesa i zauzimanja pozicija u procesu pristupanja EU.

Na to se nadovezao lider DNP-a Milan Knežević, koji je upitao zašto opozicija glasa za nešto u čemu i sama vidi toliku opasnost.

– Pričate sve ono što mi govorimo od samog početka. Vidite sve rizike, vidite da se stvara četvrta grana vlasti, a opet to podržavate pod alibijem evropskog puta. Postoji li igdje iskustvo po kojem VDT treba da postane faraon? – upitao je Knežević.

On je ocijenio da predloženi amandmani nisu proizvod crnogorskog parlamenta nego Satlerovi amandmani, uporedivši ovu fazu sa ubrizgavanjem političkog morfijuma. Knežević je podsjetio i na svoje predloge da se čelnici tužilaštva biraju u parlamentu i da to nije prihvaćeno jer se "neko nalazi u fioci, neko je izvađen iz nje, a nekome se objavljuju skaj poruke".

(VIDEO) Skupština podržala ustavne promjene: Prihvaćeni amandmani 17 do 21

Poslanik GP URA Dritan Abazović ocijenio je da u zemlji vlada "raspad sistema" i da se u parlament šalju zakoni koje malo ko uopšte pročita.

– Evropa želi da proširi svoj odbrambeni i politički štit zbog ratnih dešavanja na istoku i olakšava put svima koji žele unutra. Ovdje niko ne zna kakve će posljedice ovi akti proizvesti, ali glasaćemo "za" jer želimo Crnu Goru u EU. Sve ostalo je priča za sebe – zaključio je Abazović.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao je svim poslanicima na završenom poslu i najavio da će se već 2. septembra u skupštinskoj proceduri naći nova inicijativa za dopunu najvišeg pravnog akta. On je podsjetio na istorijat konstituisanja državnih akata od 1974, preko 1992. i 2007. godine, izrazivši uvjerenje da će neki budući parlament, nakon pristupanja Evropskoj uniji, donijeti potpuno novi sistemski tekst koji će u cjelini odslikavati potrebe svih građana.

Ustavne izmjene koje je usvojio crnogorski parlament snažan su korak ka jačanju nezavisnosti pravosudnih i finansijskih institucija i zatvaranju pristupnih pregovora u poglavljima 17 i 23, poručio je šef Delegacije Evropske unije (EU) Johan Satler.

On je na platformi X ocijenio da vlast i opozicija nastavljaju da pokazuju političku zrelost i odgovornost za evropsku budućnosti Crne Gore.

– Usvojene ključne ustavne izmjene snažan su korak ka jačanju nezavisnosti pravosudnih i finansijskih institucija i zatvaranju pristupnih pregovora u poglavljima 17 i 23 – naveo je Satler.

Prema njegovim riječima, najveći i najteži dio političkog posla je završen.

–Veoma smo blizu cilja – zato sada nema stajanja. Izbor nedostajućih članova Sudskog savjeta, uspostavljanje Centralne izborne komisije i drugi paket ustavnih izmjena treba izglasati brzo i odgovorno, uz najširu političku podršku – istakao je Satler.

On je naglasio da je važno da proevropske političke snage ne izgube iz vida ono što im je zajednički cilj i da, bez obzira na razlike, nastave da podržavaju preostale evropske reforme.

– To je jedini put da evropski standardi i evropski kvalitet života što prije postanu stvarnost za građane Crne Gore – poručio je Satler.

M.P.