Inicijativu za razrješenje Mandića potpisalo 35 poslanika, traže da sjednica bude 24. septembra

Inicijativu za smjenu Mandića pokrenula je Demokratska partija socijalista (DPS) i dostavila ostalim poslaničkim klubovima, a neposredan povod za podnošenje tog predloga je odluka Mandića da javno uputi saučešće povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.

Inicijativu je potpisalo 16 poslanika DPS-a, tri Evropskog saveza, šest Bošnjačke stranke, četiri poslanika Građanskog pokreta URA, kao i poslanici Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.

Potpisnici inicijative su i nezavisni poslanici Nikola Janović i Miodrag Laković, poslanik Albanskog foruma Artan Čobi i poslanik Ilir Čapuni.

Zahtjev za sazivanje vanredne sjednice na kojoj će se raspravljati o inicijativi za smjenu Mandića potpisalo je 29 poslanika.

U obrazloženju predloga za razrješenje, koji je dostavljen Skupštini, navodi se da funkcija predsjednika parlamenta podrazumijeva posebnu političku i institucionalnu odgovornost, kao i obavezu očuvanja ugleda i integriteta predstavničkog doma svih građana. 

Ističe se da je iskazivanje pijeteta prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu, posebno prema osobi osuđenoj za genocid u Srebrenici, nespojivo sa odgovornošću koju nosi funkcija predsjednika parlamenta države koja je dužna da poštuje presude međunarodnih sudova, njeguje kulturu sjećanja i doprinosi pomirenju i dobrosusjedskim odnosima.

U predlogu je ocijenjeno da činjenica da je Mandić saučešće uputio u lično i partijsko ime ne mijenja njegovu institucionalnu odgovornost, jer istovremeno obavlja funkciju predsjednika Skupštine.

Ističe se da je i Evropska komisija poručila da veličanje ratnih zločinaca nije u skladu sa evropskim vrijednostima, dok je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ocijenilo Mandićevo izražavanje saučešća neprihvatljivim i protivnim vrijednostima Evropske unije (EU).

- Kada postupak predsjednika Skupštine jedne države kandidata proizvodi ovakve reakcije institucija EU i susjedne države članice, onda se on više ne može predstavljati kao pitanje njegovih ličnih ili partijskih uvjerenja - navodi se u predlogu.

Ocijenjeno je da je riječ o pitanju političke odgovornosti za ugled parlamenta i posljedice koje djelovanje njegovog predsjednika može imati po državne interese i evropski put Crne Gore.

U predlogu se navodi i da posljednji događaj nije izolovan slučaj, već nastavak načina obavljanja funkcije zbog kojeg je pitanje Mandićeve političke odgovornosti, kako tvrde podnosioci, već dva puta pokretano u aktuelnom sazivu.

U tom dokumentu ukazano je na probleme u organizaciji rada parlamenta i ostvarivanju njegove kontrolne funkcije, odnos prema državnim praznicima i simbolima Crne Gore, kao i korišćenje funkcije predsjednika Skupštine za promociju političkih i ideoloških stavova.

U predlogu je problematizovan i Mandićev odnos prema državnim praznicima, a kao primjer se navodi izostanak čestitke povodom 21. maja – Dana nezavisnosti, kao i način organizovanja pojedinih manifestacija pod pokroviteljstvom Skupštine.

Ističe se da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu evropskih integracija i da članstvo u EU, osim ispunjavanja tehničkih uslova, podrazumijeva i jasnu posvećenost evropskim vrijednostima, suočavanju s prošlošću, poštovanju presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedskim odnosima.

- Zbog toga smatramo da je posljednjim postupkom predsjednika Skupštine pređena granica nakon koje pitanje njegove odgovornosti više ne može biti relativizovano potrebom očuvanja parlamentarne većine ili političke stabilnosti - navodi se u predlogu.

Zaključuje se da Mandić, zbog načina na koji obavlja funkciju, a posebno zbog postupka povodom smrti Ratka Mladića, nema politički i institucionalni kredibilitet neophodan za obavljanje funkcije predsjednika Skupštine.