Institut Alternativa: Ustavni sud da razriješi duboku krizu političkog sistema

Institut alternativa (IA) apelovao je na Skupštinu i Vladu da prekinu sa praksom rasprave o zakonskim predlozima bez učešća javnosti, i pozvao Ustavni sud da ocijeni ustavnost niza odluka koje su uslovile aktuelnu krizu.

Predstavnica IA Milena Muk rekla je da Ustavni sud treba da se izjasni o inicijativama za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku, kao i niza povezanih odluka.

- Nakon ukaza o raspuštanju Skupštine, poslanici su već izglasali problematične izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, za koje je IA ranije upozorio da degradiraju sistem zapošljavanja na lokalnom nivou, a takođe prekrajaju nadležnosti lokalnih izbornih komisija - navela je Muk u saopštenju.

Ona je ukazala da je, od kada je donijet ukaz o raspuštanju Skupštine, u skupštinsku proceduru predato osam zakona, od kojih su šest inicirali poslanici, bez adekvatne procjene finansijskog i drugih uticaja propisa, kao i bez odgovarajućeg učešća javnosti.

Muk je naglasila da neki od tih zakonskih predloga regulišu značajne oblasti sa potencijalnim velikim fiskalnim uticajem, a ne sadrže procjenu neophodnih finansijskih sredstava.

Prema njenim riječima, naročito se izdvajaju izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, gdje je navedeno samo da se je „za sprovođenje ovog zakona neophodno opredijeliti dodatna finansijska sredstva u odnosu na procjenu nadležnih institucija i broj potencijalnih korisnika“.

Muk je kazala da je, na drugoj strani, Vlada 3. aprila utvrdila izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, bez prethodno sprovedene javne rasprave i analize uticaja propisa, i predala ih u skupštinsku proceduru.

Kako je navela, u pratećem obrazloženju, koje je dostavljeno Skupštini, Vlada je kao razlog izostanka javne rasprave navela mali obim izmjena i dopuna navedenog zakona, čiji je cilj usaglašavanje sa odredbama Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

- Međutim, dodatan problem koji ukazuje na raširenu krizu odgovornosti i degradiranja građanske participacije u donošenju odluka je taj što ni Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću nije prošao prethodnu javnu raspravu - rekla je Muk.

On je ukazala da pravni okvir nije regulisao rad Skupštine po njenom raspuštanju, dok predsjednik Crne Gore ne potpisuje niz zakonskih rješenja izglasanih u međuvremenu u parlamentu.

- Zbog toga je u kontekstu nedorečenih pravnih normi uloga Ustavnog suda još važnija i proaktivnost sudija ovog suda neophodna kako bi se prekinuo dalji „domino efekat“ neodgovornih političkih odluka - poručila je Muk.