Integracije ujedinile poslanike samo na papiru

Veliki dio obaveza koji Crna Gora ima na putu ka članstvu u Evropskoj uniji je na Skupštini Crne Gore. Više puta je isticano da će u ovoj godini imati dosta posla, te da će se raditi i vanredno ukoliko bude potrebno. Međutim, redovno zasijedanje tek što je počelo, a sporenja i prijetnje blokadama su već dio parlamentarne svakodnevice. I dok jednoglasno dokumentuju svoju evrpsku opredijeljenost, dogovor oko onoga što bi trebalo da bude važan dio procesa pristupanja izostaje već na prvom koraku.

Već na samom početku redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore dva zakona postala su kamen spoticanja za jedinstvo parlamentaraca. Dok parlamentarna većina insistira na zakonima koji bi mogli biti sporni, opozicija najavljuje da će to značiti i kraj rada na izbornoj reformi.

Da trenutna situacija u crnogorskom parlamentu predstavlja politikološki paradoks, ocijenio je politikolog Aleksandar Ćuković.

– S jedne strane, imamo visok nivo formalnog konsenzusa oko cilja (EU integracije), a, s druge, duboku polarizaciju oko metoda i kontrole moći. Politička dinamika na početku proljećnog zasijedanja ukazuje na to da parlamentarna većina prioritet daje proceduralnoj efikasnosti kako bi se ispoštovali kratki rokovi. Međutim, usvajanje zakona "po ubrzanoj proceduri" šalje poruku Briselu da postoji funkcionalna većina, ali se minimiziranjem javne rasprave gubi demokratski legitimitet procesa. Efikasnost bez inkluzivnosti često vodi do "loših zakona" koji se kasnije moraju revidirati, što dugoročno usporava integracije. Skupština je trenutno u stanju napete funkcionalnosti. Postoji energija da se "čekiraju" obaveze prema Briselu, ali nedostaje unutrašnji dijalog koji bi garantovao da su te reforme održive i plod društvenog dogovora, a ne samo puka forma – ističe sagovornik.

Evropska komisija: Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU

Ćuković ističe i da prijetnja opozicije blokadom Odbora za izbornu reformu jasno pokazuje krhkost političkog ambijenta.

– Pravo mjerilo podrške evropskom putu neće biti samo glasanje o rezoluciji već glasanje o zakonima koji suštinski zadiru u interese partijskih centrala (npr. zakoni o sudstvu, tužilaštvu, medijima i antikorupciji). Istinska podrška se testira onda kada evropska agenda zahtijeva odricanje od političke kontrole nad određenim procesima, što u ovom trenutku nemamo. Trenutna situacija pokazuje da partije podržavaju "Evropu kao cilj", ali sve čine da zadrže "Balkan kao metod vladanja". To je glavni problem pošto je nemoguće previdjeti jaz između normativnog proevropeizma i praktičnog partitokratskog djelovanja – zaključuje politikolog.

Prema ocjeni analitičara Mila Popovića, koliko god da Skupština ima posla i koliko god da atmosfera u parlamentu nije na zadovoljavajućem nivou, to neće biti ključno za okončanje preocesa pristupanja EU do kraja godine. Kako kaže, briselskoj administraciji trenutno je važno da se ispuni norma, ne i suština.

– Mislim da tu Skupština neće imati nekih ozbiljnih problema. Bilo šta što je vezano za proces proširenja u ovom momentu rekao bih da je naslonjeno na geopolitičku odluku Evropske unije da se proširi i to je u suštini glavna pokretačka snaga ovog procesa – kazao je Popović za "Dan".

Smatra i da se prethodnih dana pokazalo da je moguće doći do kompromisa time što je rasprava o zakonima o ANB-u i MUP-u odložena.

Kada je riječ o tim dvjema temama, DPS je na politički legitiman način iskoristio prostor i samim tim proceduralno i suštinski usporio donošenje ovih zakona.

– Usvajanje ovih zakona im ne ide u prilog, jasno je da im mogu nanijeti političku štetu i logično je bilo da će da iskoriste priliku da djeluju na ovaj način – navodi analitičar.