Izborna reforma zarobljena u proceduri

Formalni produžetak rada nadležnog odbora u Skupštini više se skoro i ne pominje, a u međuvremenu je dio opozicije najavio da će izaći iz tog skupštinskog tijela. Aktuelna situacija otvara pitanje da li uopšte ima vremena za značajne iskorake i šta se u roku od svega nekoliko mjeseci zapravo može uraditi na unapređenja pravila izborne trke.

Formalno produženje roka za rad na izbornoj reformi u skupštinskoj proceduri čeka još od decembra. Od početka redovnog proljećnog zasjedanja usvajanje tog akta se i ne pominje, a odbor je sada i okrnjen jer jedan od kopredsjedavajućih, poslanik DPS-a Nikola Rakočević, juče podnio ostavku na tu funkciju.

A vrijeme svakako nije neograničeno, s obzirom da se izborni zakoni ne mogu mijenjati godinu dana prije izbora, što znači da poslanici za reformu imaju manje od četiri mjeseca.

Politikolog Miloš Perović smatra da je iz trenutne perspektive realno očekivati samo ograničen ili djelimičan napredak izborne reforme.

– Mišljenja sam da je mala vjerovatnoća da će se sveobuhvatna reforma sprovesti u kratkom roku koji je pred nama. Razlozi za to su brojni – od institucionalnog zastoja, preko permanentnih političkih sukoba, do najavljenog mogućeg bojkota opozicije. Jednostavno, bez formalnog produženja mandata, reforma ne može ni proceduralno da se vodi kroz parlament – kazao je Perović za "Dan".

Napominje da na ključnim pitanjima izborne reforme nije urađeno gotovo ništa između jula i decembra 2025, osim što je održano par sastanaka radnih grupa koje su zadužene za pripremu nacrta zakona.

– Reforma je prvobitno trebalo da bude završena do kraja 2024, ali je rok već pomjeran. Dva mjeseca su nepovratno izgubljena, a prema planu da se sva pregovaračka poglavlja zatvore do kraja godine, jasno je da se do avgusta mjeseca moraju uraditi svi zakonski i podzakonski akti, dok izborna reforma mora biti sprovedena do juna ove godine. Ostaje veliko pitanje da li ćemo u izbornu godinu, pred lokalne i parlamentarne izbore, ipak ući sa konkretnim zaključcima i rješenjima koje odbor treba da donese. A obaveza je ostalo dosta, jer je neophodno nastaviti rad na nizu povezanih procesa – od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rješavanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i zaštite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima. Tek kada se sve ove mjere uzmu u obzir, moći će da se govori o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi – ističe naš sagovornik.

Rakočević podnio ostavku na funkciju potpredsjednika Skupštine

On je dodao da je izborna reforma jedno od rijetkih pitanja oko kojih je u Crnoj Gori postojao širi politički konsenzus da je nužna, ali smatra da je očigledno da nema političke volje da se ona sprovede.

– Šalje se poruka da reforma nije stvarni prioritet, već politička tema koja se aktivira samo kada je korisna u dnevnoj politici. Najveći problem nije samo kašnjenje reforme, već činjenica da trenutno ne postoji ni politička dinamika koja bi pokazala da je to prioritet. Za EU je to posebno osjetljivo jer izborna pravila treba da budu stabilna i dogovorena širokim konsenzusom – kazao je Perović.