Gvozdenović za "Dan": Izborna reforma stala na pola puta

Tačnost biračkog spiska, mogućnost zloupotrebe državnih resursa, kontrola finansiranja političkih partija i odgovornost za izborne nepravilnosti ponovo dolaze u prvi plan uoči narednih parlamentarnih izbora. Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović smatra da usvojene izmjene nijesu dovoljne za suštinsku reformu i da su najvažnija pitanja ponovo ostavljena po strani.

– Tokom 2025. i ove godine imali smo dva kruga izmjena izbornog zakonodavstva i treba ukazati da među usvojenim rješenjima ima i dobrih. Međutim, skup pojedinačnih i tehničkih unapređenja, koliko god neka od njih bila korisna, nije isto što i suštinska izborna reforma. Nažalost, sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva nije se dogodila, a neka od najvažnijih pitanja ponovo su ostavljena po strani – kazala je Gvozdenović za "Dan".

Jedno od najosjetljivijih pitanja ostaje birački spisak, čije je sređivanje već godinama tema političkih polemika, naročito uoči izbora.

– Među najvećim propustima svakako je izostanak reforme biračkog spiska. Naše političke partije imaju običaj da se tačnosti i ažurnosti biračkog spiska sjete tek u predizbornoj kampanji, kada to pitanje postaje predmet međusobnih optužbi i političkih kalkulacija. Očekujem da ni ova predizborna kampanja neće biti izuzetak. Godinama ukazujemo i na potrebu da se konačno uredi registar prebivališta i boravišta, obezbijedi provjera tačnosti prijavljenih podataka i uspostavi transparentan sistem kontrole koji će garantovati zaštitu prava građana – ističe Gvozdenović.

Važan dio izborne reforme odnosi se na ograničavanje korišćenja javnih resursa u političke svrhe. Nova pravila obuhvatila su određene oblasti, ali je otvoreno pitanje njihove d‌jelotvornosti bez odgovarajućih institucionalnih promjena.

– Kada je riječ o sprečavanju zloupotrebe javnih resursa, i u toj oblasti imamo pojedinačna zakonska unapređenja, uključujući nova ograničenja zapošljavanja tokom izbornih kampanja i pravila koja se odnose na funkcionersku kampanju. Međutim, i ovd‌je je izostao sveobuhvatan pristup. Izmjene propisa o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nijesu praćene reformom ASK, koja treba da kontroliše njihovu primjenu, niti odgovarajućim izmjenama Krivičnog zakonika. Upravo od rada ASK u velikoj mjeri zavisi hoće li nova zakonska ograničenja imati stvarnog efekta i zato očekujemo ozbiljan zaokret u njenom postupanju tokom predstojećih izbora. Iskustvo u prethodnim izbornim ciklusima pokazalo je da ovoj instituciji često nije nedostajalo zakonskih ovlašćenja koliko profesionalne hrabrosti i odgovornosti da ih iskoristi i suprotstavi se političkim zloupotrebama u izbornom procesu. Nadam se da ćemo svjedočiti drugačijem postupanju, u kojem će ASK pokazati spremnost da d‌jeluje pravovremeno, odlučno i nepristrasno – rekla je Gvozdenović.

Međutim, pitanje odgovornosti za izborne zloupotrebe ne završava se institucionalnim nadzorom. Jednako je važno kakve posljedice zakon predviđa za one koji prekrše pravila.

Vesković za "Dan": Za suštinske reforme čeka se posljednji trenutak

– Pored pitanja d‌jelotvornosti institucionalnog nadzora, ozbiljan problem ostaje i način sankcionisanja izbornih zloupotreba. Za niz ozbiljnih povreda pravila o finansiranju kampanja i dalje je predviđena prekršajna odgovornost, odnosno kazne koje nemaju dovoljno odvraćajući efekat. Zato smo ukazivali da se reforma ne može zaustaviti na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, već mora obuhvatiti i Krivični zakonik – naglasila je Gvozdenović.