Jokić Kapa: Ne treba nam CIK samo zbog forme

Državna izborna komisija (DIK), koju bi nova institucija trebalo da zamijeni, nije funkcionalna, pa se dovodi u pitanje pod kojim uslovima i sa koliko legitimiteta će se dočekati naredni izbori.

Članica DIK-a Ljiljana Jokić Kapa u razgovoru za "Dan" kaže da pitanje formiranja CIK-a, svega devet mjeseci uoči lokalnih i redovnih parlamentarnih izbora, otvara dilemu da li se nova institucija zaista uspostavlja kao profesionalno i nezavisno izborno tijelo, ili se reforma izborne administracije svodi na formalno ispunjavanje obaveze.

Ideja o depolitizaciji i profesionalizaciji izborne administracije, koju predviđa izborna refoma od prošle godine, smatra Jokić Kapa, svakako je dobra, ali "CIK ne smije biti samo novo ime za DIK".

– Suština reforme trebalo je da bude stvaranje krovne izborne institucije u kojoj će izborni proces voditi profesionalci, ljudi sa znanjem i iskustvom u izbornom procesu, sa integritetom i bez partijskog uticaja. Ključno pitanje je da li proces koji je trenutno u toku zaista vodi ka takvom modelu – kazala je Jokić Kapa.

Podsjeća da su lokalni izbori u svim opštinama raspisani za 13. jun 2027. godine, dok Crna Gora istovremeno nema funkcionalnu DIK. Napominje i da komisija koja je nadležna za izbor članova i predsjedika CIK-a više nije u punom sastavu, te da nema javnog poziva ni za popunjavanje te komisije, niti za CIK.

I CIK na čekanju zbog godišnjih odmora

– Imenovanje CIK-a jeste važan korak, ali samo po sebi nije mjerilo spremnosti države za izbore. I formalno formiranje CIK-a moglo bi ostaviti otvorenim mnogo važnije pitanje – da li država ima profesionalnu i funkcionalnu izbornu administraciju sposobnu da sprovede kompletan izborni proces? – ističe naša sagovornica.

Posebnu pažnju skreće na kriterijume za članstvo u CIK-u koji su nedavno izmjenjeni i kojim je, kako kaže, iskustvo u izbornoj materiji potisnuto u drugi plan.

– To znači da u CIK-u mogu sjedjeti i ljudi koji imaju formalno ispunjene zakonske uslove, ali gotovo nikakvo iskustvo u izbornom procesu. Upravo tu nastaje ključni problem reforme. Ako CIK treba da bude profesionalno izborno tijelo, kako smo došli do toga da u njemu formalno pravno mogu sjedjeti ljudi bez iskustva u ovoj oblasti? Ne bi trebalo po svaku cijenu formirati CIK ukoliko nova institucija neće imati kapacitet da odgovori zahtjevima izbornog procesa. Pitanje je da li ovakvim procesom dobijamo CIK zbog kojeg je reforma izborne administracije uopšte pokrenuta, ili idemo glavom kroz zid samo zato da bismo mogli jedni drugima "lupiti štrik" i reći da smo ispunili još jednu obavezu – naglašava Jokić Kapa.

Prema njenim riječima, biračko pravo građana ne može biti tretirano kao stavka u evropskoj agendi koju treba samo formalno čekirati.

– Mnogo je važnije da imamo funkcionalnu, stručnu i kredibilnu izbornu administraciju nego da nekoliko mjeseci pred izbore po svaku cijenu formiramo instituciju koja neće imati kapacitet da odgovori svojoj svrsi – kaže Jokić Kapa.

Formiranje CIK-a predviđeno je izbornom reformom koja je usvojena prije više od godinu. U međuvremenu je sprovedeno pet neuspješnih javnih poziva za izbor predsjednika i članova. Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori izrazili su očekivanje da će ova institucija biti operativna već u septembru. Međutim, kako još uvijek nije raspisan javni poziv ni za CIK ni za komisiju koja će birati kandidate, nova izborna administracija, u najboljem slučaju, mogla bi postati operativna tek u narednih par mjeseci.