Korak po korak, da se izbjegne raskorak

Kako "Dan" nezvanično saznaje, ovaj dokument, koji je još uvijek predmet unutrašnjeg usaglašavanja u Briselu, postavlja pred crnogorske vlasti izuzetno zahtjevnu agendu. Cilj je da se proces integracija, koji je godinama stagnirao, sada usmjeri ka konkretnim rezultatima, a sve u skladu sa očekivanjima da država pokaže nedvosmislenu političku volju za ubrzane reforme.

Prema informacijama do kojih je došao naš list, briselska administracija planira da prvi draft pristupnog ugovora bude spreman do novembra 2026. godine. Ukoliko se ta dinamika ispoštuje, taj dokument bi se našao pred zemljom kandidatom i državama članicama, koje bi dale svoje komentare i procjene. Paralelno s tim, poglavlje 31, koje se tiče spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike, tehnički je u potpunosti spremno za zaključenje. Međutim, u procesu ocjenjivanja ovog poglavlja pojavile su se određene političke oscilacije. Naime, nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, dio članica EU, predvođen Hrvatskom, kao i pojedine baltičke zemlje, ukazuju na potrebu za dodatno preispitivanje usklađenosti Crne Gore sa vrijednostima koje baštini Evropska unija, što bi moglo uticati na brzinu zatvaranja poglavlja.

Felten: Crna Gora budi optimizam u Berlinu

Dinamički plan koji se razmatra predviđa da se na međuvladinim konferencijama u maju i junu ove godine zatvori po nekoliko poglavlja. Kao izvjesna, ukoliko ne dođe do nepredviđenih političkih zaokreta, ističu se poglavlja 2, 8, 19 i 28, dok se intenzivno radi na pripremi poglavlja 14, koje bi moglo biti svojevrstan bonus u ovom paketu zatvaranja. Ipak, ovi potezi su samo uvod u mnogo složeniju fazu koja slijedi nakon toga.

Spisak uslova tu se ne završava. Insistira se na hitnom usklađivanju zakonske regulative o Upravi policije i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost sa najvišim evropskim standardima, na nastavku izborne reforme, kao i na doradi seta medijskih zakona koji moraju biti u potpunosti usaglašeni sa prvobitno definisanim kriterijumima. U oblasti poljoprivrede, prioritet je rješavanje statusa Agencije za plaćanja, dok se istovremeno traži profesionalizacija kadra u sektorima ekologije i poljoprivrede. Očekuje se i rebalans budžeta za 2026. godinu, uz strogu kontrolu javnih troškova kako bi se očuvala fiskalna stabilnost, uz neminovno ubrzanje aktivnosti na zatvaranju najvažnijih poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava.

Institucionalno uređenje države takođe će biti na provjeri. Očekuje se donošenje zakona o Vladi i o Skupštini, ali isključivo prema nacrtima koji su usklađeni sa preporukama Evropske komisije, a ne prema izmjenama koje su ranije predložene. Promjena Ustava, kako bi se sistem u potpunosti prilagodio evropskim integracijama, po svemu sudeći, biće neizbježna.

Na kraju, iz Brisela dolaze i diskretne sugestije koje se tiču funkcionisanja same izvršne vlasti. Iako rekonstrukcija nije formalno nametnuta kao uslov, u Evropskoj komisiji vjeruju da je sadašnja Vlada preglomazna. Smatra se da bi, radi povećanja efikasnosti, bilo opravdano razmisliti o njenom smanjenju, čak i za četvrtinu, kako bi administracija bila operativnija i spremnija da odgovori na izazove koje pred nju postavlja konačna faza evropskih integracija. Sve ove mjere predstavljaju test zrelosti za crnogorsku političku elitu, od koje se očekuje da prestane sa praksom odlaganja i okrene se konkretnim akcijama.