Lažne dileme i jalovi pregovori sputavaju Spajića
ILUSTRACIJA - FOTO: ŠUTERSTOK
Mili Prelević

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Lažne dileme i jalovi pregovori sputavaju Spajića

Ignorisanje stavova zapadnih partnera od strane mandatara Spajića sigurno bi imalo neke konsekvence, pa makar one bilo i čekanje da nova vlada dokaže da je na pravom putu, što nam nikako ne bi išlo u korist, jer za program "Evropa sad 2", koji, uzgred, niko više ne pominje, treba brza reakcija PES-a, koji je zbog njega i dobio povjerenje građana

Mandatar za formiranje 44. Vlade Crne Gore Milojko Spajić uskoro će morati da se odluči kakva će biti izvršna vlast i sa kim će je sastaviti, a sada je, nakon sve učestalijih reakcija zapadnih partnera, jasno da ga sputavaju lažne dileme i jalovi pregovori.

Lažna dilema je i na koji način će napraviti stabilnu vladu, jer je sigrno da u tome neće uspjeti. Akteri pregovora vrlo često isključuju jedni druge iz igre, a jasno je da u Vladi neće biti predstavnika nekih manjinskih partija ukoliko u njoj budu i predstavnici koalicije "Za budućnost Crne Gore". To praktično znači da od podrške 49 poslanika u Skupštini nema ništa.

Diskutabilna je i teza da ukoliko ZBCG ne bude dio Vlade u njoj neće biti Srba, jer će dio izvršne vlasti, u ministarstvima i po dubini, pokriti članovi Pokreta Evropa sad, Demokrata, Ujedinjene, Novske liste, Alternative... Teško je reći da u njihovim redovima nema Srba. Isto se odnosi i na Crnogorce, a u posljednje vrijeme je sve više onih, kao što je predsjednica Spoljnopolitičkog odbora britanskog parlamenta Ališa Kerns, koji smatraju da postoje pokušaji da se Crnogorci odbace kao narod bez jasnog identiteta i da su oni pogubni. Ipak, neće biti da nova vlada može da bude bez Crnogoraca.

A na Zapadnom Balkanu je u toku prekompozicija političkih snaga jer je stvoreno mnogo problema na koje i zemlje Evropske unije i SAD konkretno reaguju. Njihovi glavni problemi u ovom regionu su neuvođenje sankcija Rusiji i odnos prema Kosovu od strane Srbije, koju slijedi Republika Srpska, na šta se nadovezalo i nekooperativno ponašanje kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Sve to uslovljava da zapadni partneri na buduću Vladu Crne Gore gledaju kroz prizmu tih problema i zato ne iznenađuje stav Ambasade SAD u Podgorici da će podržati samo Vladu čiji bi članovi osudili rusku agresiju, zalagali se za teritorijalni integritet Ukrajine i podržavali sankcije EU Rusiji, jačali aktivno učešće Crne Gore u NATO-u, štitili prava manjina i podržavali suverenitet susjednih zemalja, uključujući i Kosovo.

Vučić: Stalno nam nešto zamjeraju zbog Crne Gore

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se Srbi u Crnoj Gori ništa ne pitaju.

– Nama nešto stalno zamjeraju i po pitanju Crne Gore. U Crnoj Gori živi gotovo 30 odsto Srba, možda i više. Oni traže od nas da ćutimo, ali su zato spremni da Albancima u Sjevernoj Makedoniji sa 24 odsto daju šta hoće. A Srbi u Crnoj Gori sa 30 odsto ne mogu da dobiju ništa. I vi gledate sve to, smijete se koliko je to nepravedno, ali sila Boga ne moli. Ali da ućutkaju nas, to nije realno – rekao je Vučić za Radio-televiziju Srbije.

Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke objavila je na svom Tviter profilu da od Crne Gore, kao američkog partnera, očekuje uspješno formiranje spoljno političke i bezbjednosne budućnosti.

– Da bi ispunila svoje evroatlantske aspiracije, Crnoj Gori je potrebna Vlada koja osuđuje rusku agresiju, zalaže se za teritorijalni integritet Ukrajine i podržava sankcije EU Rusiji, istovremeno podstičući aktivno učešće Crne Gore u NATO-u, štiteći manjinska prava i podržavajući suverenitet susjednih zemalja, uključujući i Kosovo – navela je američka ambasadorka.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten saopštio je da njegova država dijeli ocjenu Ambasade SAD o formiranju Vlade u Crnoj Gori. Istim povodom i na isti način oglasile su se i još neke ambasade.

Ovakve reakcije, učestale u poslednje vrijeme, ne idu nam naruku, a ambasadori, ne prepuštajući ništa slučaju, stalno nešto dodaju, kako bi bili sigurni da su njihovi stavovi dobro shvaćeni, a u stvari nam crtaju šta se događa na geopolitičkoj sceni i kakvu Crnu Goru žele da vide u svom klubu. Iako izgleda da je prekompozicija političke scene na Zapadnom Balkanu u drugom planu, u stvari se radi o usmjeravanju Crne Gore, čije vlasti stalno ponavljaju da baštine zapadne vrijednosti i da su EU i evroatlantske integracije naš strateški cilj.

A da do prekompozicije dolazi pokazuje i činjenica da je Edi Rama, koji ažurno prati svoje zapadne partnere, zatvorio "Otvoreni Balkan" jednom izjavom i tu inicijativu skoro niko više i ne pominje, taman kao da je nije ni bilo. Ne pominju je ni oni koji su se zalagali za nju u Crnoj Gori, što ide naruku mandataru Spajiću, koji je od početka bio protiv nje. U međuvremenu, "Otvoreni Balkan" je izgubio i podršku SAD. Tako su neki lideri u regionu izgubili prostor da djeluju prema drugim državama, što su neki doživljavali i kao koncesiju, i sve se vratilo u okvire Berlinskog procesa.

Eventualno ignorisanje stavova zapadnih partnera od strane mandatara Spajića sigurno bi imalo neke konsekvence, pa makar one bilo i čekanje da nova vlada dokaže da je na pravom putu, što nam nikako ne bi išlo u korist, jer za program "Evropa sad 2", koji, uzgred, niko više ne pominje, treba brza reakcija PES-a, koji je zbog njega i dobio povjerenje građana.

Zato se od Milojka Spajića očekuje da brzo formira Vladu, isključi jalove konsultacije i odbaci sve lažne dileme. Na njemu je da, kako smo već pisali, odabere koju će nestabilnu vladu formirati, ali ja na njemu i da, koliko god ona bude nestabilna, pokuša da Crnu Goru izvede na zelenu granu i građanima omogući bolji život. Zato su ga i birali.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

IZBOR UREDNIKA