Leković: Tužilaštvo da preispita postupanje Medenice i Lazovića u aferi Telekom

Leković tvrdi da tri dokumenta koja je predstavio javnosti otvaraju ozbiljna pitanja o postupanju tadašnjeg vrha državnog tužilaštva i načinu na koji je predmet u vezi sa spornim konsultantskim ugovorima zaključen.

Prema njegovim riječima, prvi dokument je akt od 27. septembra 2006. godine kojim je Medenica od tadašnjeg dekana Ekonomskog fakulteta Vujice Lazovića zatražila da formira stručni tim koji bi ispitao konsultantske ugovore povezane sa privatizacijom Telekoma.

- Obratite pažnju šta Medenica izričito traži da se utvrdi: ‘Da li je ugovoreni posao izvršen’ i ‘da li je u realizaciji posla bilo zloupotreba i od koga’. Dakle, pitanje nije bilo samo da li su ugovori potpisani, da li postoje fakture i da li je novac isplaćen. Pitanje je bilo da li je posao stvarno obavljen i da li je bilo zloupotreba - naveo je Leković.

Drugi dokument je, kako je kazao, nalaz stručne komisije koju je formirao Lazović. Leković navodi da je komisija zaključila da nijesu utvrđene zloupotrebe u proceduri zaključivanja ugovora i isplate novca, ali ukazuje na dio nalaza u kojem piše da „Komisija nije ulazila u pitanje celishodnosti zaključenih ugovora“.

Leković smatra da je upravo pitanje poslovne potrebe i opravdanosti konsultantskih ugovora moralo biti predmet provjere.

- Stručni tim’ je utvrdio da su konsultantski ugovori zaključeni uz odgovarajuća ovlašćenja i odobrenja i da je ugovorena cijena isplaćena. Ali to nije bilo ključno pitanje. Ključno pitanje bilo je da li su konsultantske usluge zaista izvršene ili su ugovori služili kao paravan za isplatu mita? Drugim riječima, moguće je da ugovor bude formalno uredno zaključen, da novac bude uredno isplaćen, a da se iza takvog ugovora krije koruptivna transakcija - saopštio je Leković.

(VIDEO) Advokatica Vujanović o aferi Telekom: Evropo, bogami ćemo vas o jadu zabaviti

Treći dokument je, prema njegovim riječima, akt iz februara 2007. godine kojim je Medenica, pozivajući se na nalaz komisije, zaključila da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Leković je naveo da je Medenica 1. februara 2007. obavijestila predsjednika Upravnog odbora Mađar Telekoma da ne postoje elementi krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

On je ukazao i na kasnije tvrdnje američkog SEC-a, navodeći da je u njihovoj sudskoj dokumentaciji iznijeto da su ugovori Sigma i Rawleigh, koje je razmatrala crnogorska komisija, prikrivali stvarnu svrhu plaćanja, da nijesu imali legitimnu poslovnu svrhu i da su bili potkrijepljeni lažnim ili fabrikovanim dokazima o izvršenju usluga.

Leković je postavio pitanje da li je stručni tim bio angažovan da pomogne tužilaštvu u utvrđivanju činjenica ili je njegov nalaz poslužio kao opravdanje za zatvaranje predmeta.

Podsjetio je i na izjavu Medenice u Skupštini Crne Gore 30. novembra 2006. godine, dok je predmet Telekom još bio u radu, da je prijatelj Ane Kolarević, kao i na navode da je Milo Đukanović više puta isticao dugogodišnje prijateljstvo sa Medenicom.

Posebno je ukazao na ulogu Vujice Lazovića, kojem je Medenica povjerila formiranje stručnog tima.

Leković tvrdi da se Lazović nalazio u konfliktu interesa, navodeći da je tokom rada stručnog tima postao potpredsjednik Vlade za ekonomske odnose, a da je 5. aprila 2007. izabran za predsjednika Savjeta za privatizaciju.

Dodao je da je Lazović, ispred Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, od 2010. godine sklapao višemilionske jednogodišnje ugovore sa Telekomom za zakup telekomunikacionih linkova za prenos podataka.

„Postupak koji se danas vodi u aferi Telekom veliki je test za crnogorsko pravosuđe. Ali taj test neće biti potpun ako se ne ispita i postupanje onih koji su prije gotovo dvadeset godina imali zakonsku obavezu da istraže sumnjive milionske isplate“, poručio je Leković.

Prema njegovim riječima, potrebno je utvrditi šta je tadašnjem tužilaštvu bilo poznato, koji su dokazi pribavljeni, koje su provjere sprovedene i da li je bilo svjesnog zanemarivanja činjenica koje su ukazivale na korupciju.

- Ako se dokaže da je neko svjesno prikrivao korupciju, onda i za to mora postojati odgovornost - zaključio je Leković.