(Ne)objedinjeni izbori politička kalkulacija
foto: Srđan Boljević, Dan

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

(Ne)objedinjeni izbori politička kalkulacija

Termin lokalnih izbora poznat je još od prošlog ljeta, ali mogućnost da se istog dana održe i parlamentarni izbori nije izvjesna, iako se o tome više puta govorilo.

Da će o tome odlučiti predsjednik države Jakov Milatović, u skladu sa svojim ovlašćenjima, prije nekoliko dana su podvukli iz njegovog kabineta.

Da je jasno da se već sada prave kombinatorike u susret izborima naredne godine, te da će od potencijalnog uticaja na političko pozicioniranje određenih partija zavisiti i eventualno objedinjavanje izbora, smatra politikolog Nemanja Draganić iz Pokreta Preokret. Kako ocjenjuje, postoje razlozi i za i protiv kada je riječ o tome da li bi i parlamentarni i lokalni izbori trebalo da se održe istog dana. Naglašava, ipak, da bi najprije trebalo da se odlučuje u skladu sa onim što bi značilo slobodniji izborni proces i manji troškovi.

Naglašavanje da još uvijek nije izvjesno da će se svi izbori održati istog dana, politička je poruka koja ukazuje da je uveliko počelo pozicioniranje u susret izbornom ciklusu 2027. godine.

– Nažalost, kao i većina stvari koje se u našem govoru povezuju sa odrednicom "politički", iza ovakvih najava najčešće se kriju motivi čisto političkog pozicioniranja. Uveliko je počela kombinatorika koja pravi polarizacije na "naše i njihove" u zavisnosti od koalicionih dogovora koji se spremaju za izbore 2027, tako da imamo nevjerovatne činjenice da fragmenti vladajuće većine zapravo već počinju da urušavaju sopstvenu vlast kako bi se bolje kotirali kod budućih partnera. Takođe, upitni su i motivi predsjednika da razdvaja izbore s obzirom da je u više navrata bilo najava da će među učesnicima izbora njegovo ime biti dio kampanje nekog političkog subjekta. Podsjećam na primjer kakav smo imali u Glavnom gradu, gdje smo svjedočili jednom prekidu veze dojučerašnjih partnera, pa brzom pomirenju odmah nakon proglašenja rezultata – kazao je Draganić za "Dan".

Kada je riječ o tome koja opcija je bolja, odvajanje ili spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora, naš sagovornik ukazuje da ima više razloga i za i protiv, ali da bi odluka trebalo da se donese u skladu sa tim šta je javni interes i to iz dva spektra – što slobodnijeg izbornog procesa i procjene koliko će to da košta sistem.

– Objedinjeni ili razdvojeni izbori, u obje postavke neminovnost je da političke korporacije svoj rezultat koriste za trgovinu, prije nego li za rad na opštem dobru. Upravo to je ono što Preokret pokušava da uvede u politički život u Crnoj Gori, a to je da program i ono što saopštimo u kampanji nije "političko obećanje" već čvrsti dogovor, usmeni ugovor nas kao političkog subjekta i naših glasača da ćemo principijelno i bez obzira na opcije koje se otvore nakon prebrojavanja glasova ispoštovati dogovor i uraditi onako kako smo predočili našim biračima kada su nam dali glas. Vjerujem da je to mnogo bitnije od samog datuma – naglašava Draganić.

Umjesto lokalnih problema, identitetske teme

U slučaju da se i parlamentarni izbori održe 13. juna naredne godine, partije koje na državnom nivou imaju jake pozicije, ali nisu mnogo prisutne u opštinskim, prema riječima Draganića, kampanju će preusmjeriti na teme koje nemaju lokalni karakter, a koje bi trebalo da budu fokus.

– Držaće se identitetskih pitanja, forsiranja razlika i vođenjem jedne, velike kampanje pod zastavom "očuvanja naših interesa" dok bi u stvarnosti lokalne teme i ono što je cilj politike same po sebi bile gurnute u sjenku. Ustaljeni politički igrači, koji raspolažu velikim budžetskim sredstvima koja dobijaju od države, odnosno od građana, nastoje da obesmisle svaku alternativu, jer politiku doživljavaju kao visoko profitabilan biznis. Zato koriste različite kombinatorike da očuvaju postojeći sistem i sopstvene interese. Na autentičnim političkim subjektima je da im se suprotstave snagom ideje i dobrom organizacijom – zaključio je Draganić.

Da, iako se više puta pominjala ta opcija, objedinjavanje izbora nije izvjesno, naglasili su iz kabineta predsjednika države prije nekoliko dana. Naime, reakcija je uslijedila nakon izjave predsjednice Ustavnog suda, koja je u svojoj izjavi spojila termine izbora.

Savjetnica predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković ukazala je da je određivanje termina parlamentanih izbora u nadležnosti predsjednika, te da mandat aktuelnog saziva Skupštine traje do 27. jula 2027. godine.

– U skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, parlamentarni izbori moraju biti održani najkasnije 15 dana prije isteka mandata, što u konkretnom slučaju znači do 12. jula 2027. godine, s tim da se izbori održavaju u nedjelju, pa je najkasniji mogući datum njihovog održavanja 11. jul 2027. godine. Zakon ostavlja predsjedniku Crne Gore da, u okviru jasno propisanih rokova, odredi tačan termin, pri čemu između raspisivanja i održavanja izbora mora proteći najmanje 60, a najviše 100 dana – navela je Vesković.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA