Neefikasno sudstvo i dalje neriješeno pitanje: Brisel bliži nego pravda

Dok se od države očekuje da zatvara pregovaračka poglavlja i pravi korake ka članstvu u Evropskoj uniji, ostaje otvoreno pitanje da li će nadležne institucije uspjeti da završe velike slučajeve visoke korupcije i organizovanog kriminala. Prema ocjeni direktorice NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović, upravo je pravosuđe jedno od najosjetljivijih pitanja evropskog puta Crne Gore.

– Najviše zapinje kod pravosudnih organa, jer oni u završnici treba da isporuče glavne rezultate kroz osuđujuće presude ne samo za visoku korupciju, već i za organizovani kriminal. Ako se analiziraju skorašnje izjave šefa Delegacije EU u Podgorici, može se uočiti da on konstantno potencira pitanje balansa rezultata u pravosuđu. Kontekst je da nijesu dovoljne samo pokrenute istrage i otvoreni sudski procesi, već i da se suđenja zatvaraju i da postoje presude – kazala je Mrdović za "Dan".

Međutim, vrijeme za isporučivanje takvih rezultata je sve kraće. Prema ocjeni naše sagovornice, očekivanja postoje, ali i procjena da domaći pravosudni sistem neće u potpunosti odgovoriti na njih.

– Dakle, ostalo je još samo par mjeseci da sudovi isporuče veće i ozbiljnije rezultate, koji, u krajnjem, sve članice EU pojedinačno treba da uvjere da u zemlji postoji vladavina prava. Međutim, već sada je vidljivo da sudstvo neće isporučiti rezultate u onoj mjeri u kojoj se to očekuje, ali to vjerovatno neće blokirati naše pristupanje EU. Ovo iz razloga što je realno očekivati da kod članica EU prevagnu geopolitički i bezbjednosni razlozi, zbog kojih će nas najviše i primiti, dok problem neefikasnog i (ne)pravednog sudskog sistema ostaje na domaćem terenu i tiče se nas kao građana Crne Gore – rekla je Mrdović.

Posebno je ukazala na način na koji se u posljednje vrijeme završavaju pojedini postupci koji su izazvali veliku pažnju javnosti.

– Ono što u poslednje vrijeme prosto bode oči kod nekih od većih slučajeva sumnji na korupcije ili zloupotrebe položaja, a koji su zaokupljali veliku pažnju javnosti, jeste da dolazi do obustave postupaka uz obrazloženje da nema dokaza. Ne treba se iznenaditi ako takvo obrazloženje u nekom narednom periodu postane i pravilo. Takođe, vidimo i da dostavljanje žalbi u nekim od najznačajnijih predmeta traje mjesecima – istakla je Mrdović.

Crna Gora bi mogla dobiti komesara u Briselu prije ulaska u EU

Kao primjer je navela predmet bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i vrijeme koje je proteklo između donošenja prvostepene presude i dostavljanja žalbi višoj sudskoj instanci.

– U tom smislu je za javnost šokantna informacija da je presuda u predmetu Vesne Medenice, kojom je prvostepeno oglašena krivom i izrečena joj kazna od 10 godina zatvora, donijeta krajem januara, a da su žalbeni spisi ka višoj sudskoj instanci stigli tek krajem septembra, čak osam mjeseci kasnije. To apsolutno nije dobra poruka javnosti, a godine ispred nas će pokazati koliko je bila dobra ili loša odluka da nakon pada DPS-a ne bude proveden prijeko potrebni veting u sudskoj i tužilačkoj organizaciji, makar u ograničenom obimu – zaključila je Mrdović.