Ne pomaže ni Merc, plaćamo i 17 miliona logorašima

Time bi Podgorica ispunila još jedan od osam zahtjeva koje je Zagreb postavio u procesu crnogorskih evropskih integracija.

Prema saznanjima "Dana", Hrvatska bi trebalo da ispostavi zahtjev veći od 18,5 miliona eura, od kojeg bi bio odbijen novac koji je već isplaćen na osnovu pravosnažnih sudskih presuda. Podaci Vrhovnog suda pokazuju da je od 2013. do 2025. godine za naknadu nematerijalne štete dosuđeno 1.537.760,20 eura. Ukoliko se taj iznos u cjelosti prizna, preostala obaveza iznosila bi približno 17 miliona eura.

U Podgorici se očekivalo da bi izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca mogle doprinijeti lakšem rješavanju sporova sa Zagrebom. Merc je 16. oktobra, nakon sastanka Evropskog savjeta u Briselu, govoreći o evropskom putu Crne Gore, ocijenio da su preostala sporna pitanja sa Hrvatskom rješiva.

– Postoji još nekoliko manjih lokalnih pitanja, ali su sva rješiva – kazao je Merc.

Za Zagreb, međutim, ta pitanja ostaju važan dio pristupnih pregovora.

Tim povodom, "Dan" je njemačku saveznu vladu pitao da li je Berlin ponudio posredovanje između Crne Gore i Hrvatske u rješavanju bilateralnih sporova. Pitali smo i smatra li njemačka vlada da ti sporovi mogu usporiti pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno podržava li stav da ne bi trebalo da budu prepreka završetku pregovora.

U odgovoru dostavljenom "Danu", dežurna rukovoditeljka u pres-službi njemačke savezne vladeTereza Edelhof, nije konkretno odgovorila ni na pitanje o mogućem posredovanju ni na pitanje o uticaju sporova na pristupanje EU.

– Riječi saveznog kancelara na konferenciji za novinare po završetku Evropskog savjeta govore same za sebe – navela je Edelhof.

Berlin time nije potvrdio ni da je ponudio posredovanje niti je saopštio kakav stav ima o mogućem usporavanju pregovora.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je 20. oktobra, komentarišući odluke crnogorske vlade o spomen-ploči u Morinju i nazivu gradskog bazena u Kotoru, poručio da postoje i druga otvorena pitanja koja treba riješiti.

Vlada je odlučila da gradski bazen u Kotoru, koji je nosio ime vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, ubuduće nosi naziv "Gradski bazen – Petar II Petrović Njegoš". Istovremeno je naknadno odobrena spomen-ploča postavljena na mjestu nekadašnjeg logora Morinj. Ovim odlukama Podgorica je napravila korake ka rješavanju dva pitanja na kojima je Zagreb insistirao.

Sagovornici "Dana" iz Vlade smatraju da će Hrvatska ostati pri zahtjevu da Crna Gora ispuni svih osam uslova koje je Zagreb dostavio državama članicama EU. Prema njihovoj ocjeni, rješavanje pojedinačnih sporova može popraviti odnose, ali to ne znači da će Hrvatska odustati od ostalih zahtjeva. Šest uslova odnosi se na poglavlje 23 – pravosuđe i temeljna prava, a dva na poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.

Plenković: Hrvatska očekuje rješavanje šest otvorenih pitanja s Crnom Gorom

Pored odštete, spomen-ploče i bazena, Zagreb traži rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući komandnu odgovornost, i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori. Među otvorenim pitanjima su i školski brod "Jadran", za koji Zagreb tvrdi da pripada Hrvatskoj, kao i kopneno i morsko razgraničenje dviju država.

Prema nezvaničnim saznanjima "Dana", formalizovanje hrvatskog zahtjeva za obeštećenje i utvrđivanje preostalog iznosa mogli bi biti sljedeći koraci u pregovorima. Konačna suma, način isplate i rokovi zasad nijesu zvanično saopšteni.