Ogroman broj zaposlenih u javnoj upravi: Zbog partijske vojske, politička trgovina umjesto reformi

U Crnoj Gori postoji evidentan višak zaposlenih u javnoj upravi koji godinama opterećuje budžet i efikasnost državnog aparata.

Premijer Milojko Spajić je u više navrata obećavao drastično smanjenje tog broja, naglašavajući da će taj zadatak biti prioritet njegovog tadašnjeg šefa kabineta Branka Krvavca, ali do vidljivih rezultata nije došlo. Evropska unija očekuje konkretne poteze, međutim, s obzirom na to da nam predstoje parlamentarni izbori 2027. godine, političke partije izbjegavaju rješavanje ovog problema kako ne bi ugrozile svoje biračko tijelo. Prema podacima Uprave za ljudske resurse i relevantnim izvještajima o javnoj potrošnji, broj zaposlenih u javnom sektoru u Crnoj Gori kreće se preko 50.000, što u odnosu na ukupan broj stanovnika predstavlja jedan od najvećih procenata u Evropi.

Politikolog Srđan Vukadinović smatra da javna uprava u malom sistemu kao što je Crna Gora mora biti funkcionalna bez partitokratskih uticaja.

Srđan Vukadinović

portal Dan

– Da bi javna uprava u jednom malom sistemu kao što je Crna Gora efikasno izvršavala ono što država planira, mora biti funkcionalna i profesionalna, bez mogućnosti upliva bilo kakvih partitokratskih, nepotističkih ili klanovskih interesa. Ukoliko je previše administrativnih struktura između odluka i njihovih realizacija, i ako se preklapaju funkcije u javnom sektoru i pojedinim njegovim ispostavama, agencijama, fondovima i ad hok grupama, sasvim je jasno da tu nastaju ozbiljni problemi. Crna Gora ima izuzetno veliki javni sektor u odnosu na veličinu ekonomije i broj stanovnika – naglasio je Vukadinović.

Nenad Rakočević

foto: Lazar Ružić, Dan

Višak evidentiran i prije 2020

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Rakočević kaže da višak radnika u značajnom broju u javnoj upravi je evidentiran još mnogo prije političkih promjena 2020. godine.

– Desili su se tada neki pokušaji optimizacije radnih mjesta, ali je to suštinski bilo kozmetičke prirode. Očekivalo se da će se ta praksa, u najvećoj mjeri političkih zapošljavanja, prekinuti sa pomenutim promjenama, ali desila se potpuno druga krajnost. Sa naknadnim konstalacijama vlada, koje su bile sadržajne u većem broju političkih subjekata, svaka partija je u oblasti kojom je rukovodila težila novim zapošljavanjima, odnosno glasačima. Očekivati da će se sa ovom praksom u skorijoj budućnosti stati, potpuno je provizorno da neće. Nažalost, zbog sve lošijih materijalnih uslova koje nudi javni sektor, imamo masovni odliv stručnih i ekspertskih kadrova, a, s druge strane, zapošljavaju se i pozicioniraju kadrovi koji nemaju kompetencije, čak im je i obrazovanje sporno. Sve ovo urušava ponudu i kvalitet javne uprave, odnosno javnog sektora – istakao je Rakočević.

Navodi da brojnost nije jedini problem.

– Problem sam po sebi, u krajnjem slučaju, nije toliko broj, nego način zapošljavanja, efikasnost rada i politički uticaj na administraciju. Crna Gora ima veći javni sektor nego što je EU prosjek, kao i prosjek većine zemalja u regionu. Ministarstva u Vladi Crne Gore su pretrpana zaposlenima, kako po broju, tako i po strukturi sistema oko njih. Taj sistem čine uprave, direkcije i agencije koje rade slične poslove i gdje im se preklapaju nadležnosti. Sama činjenica o brojnosti izvršnih organa Vlade Crne Gore, gdje su 32 člana uz premijera i najavu otvaranja još dva potpredsjednička mjesta, ukazuje da je na djelu klasična partitokratija koja nema nikakvu profesionalnu mjeru i kojoj se ne nazire kraj – kazao je Vukadinović.

Spajić nema kapaciteta

Prema riječima Srđana Vukadinovića, premijer nema kapacitet da tome stane u kraj.

– Očigledno je da premijer Spajić nema kapacitet da tome stane u kraj, pritisnut svojevrsnim ucjenama partija iz parlamentarne većine. Apetiti partija su iz dana u dan sve veći i umjesto da se problemi u javnoj upravi rješavaju kroz odabir obrazovanih i profesionalnih kadrova, ona postaje utočište partijskih uhljeba koji nijesu odradili ni pošteni pripravnički staž, i koji u tim organima jedino na ovaj način mogu dobiti posao. Iako i EU to jasno postavlja kao problem, pojedine partije iz parlamentarne većine su spremne da blokiraju ili uspore taj put samo da bi njihovi partijski vojnici, u što većem broju, dobili zaposlenje u javnom sektoru. Jer, oni državu i javnu upravu doživljavaju kao najboljeg i najsigurnijeg poslodavca, a za efikasnost ih savršeno nije ni briga – rekao je Vukadinović.

Ističe da će se trend nastaviti do izbora.

– Kako se izbori budu približavali, apetiti i zahtjevi političkih partija iz parlamentarne većine će biti sve veći i veći. Jer, mnogi su svjesni da više nikada neće biti u poziciji kao što su sada da mogu zapošljavati svoje partijske kadrove u tolikom broju u javnoj upravi. A Milojko Spajić u cilju očuvanja kakve-takve većine ne može uraditi ništa bitno po tom pitanju, već samo najaviti rekonstrukciju Vlade u kojoj će biti nekoliko novih ministarstava ili potpredsjednika, onako kako uslovljavaju članice većine. A trenutni broj članova Vlade je mimo svih standarda i kriterijuma. Ako su u Crnoj Gori, koja ima 620 hiljada stanovnika, u Vladi 33 resora, dok Francuska sa 68 miliona stanovnika ima 22 ministarstva, ili Njemačka koja ima 17 ministara na 84 miliona stanovnika, ili Srbija sa 22 ministarstva na 6,7 miliona stanovnika, onda je to pokazatelj da administrativni model u javnoj upravi u Crnoj Gori nije stvar potreba, nego politike trgovine među partijama većine. Jer, da se poštuju standardi veličine jedne zemlje po broju stanovnika i razvoju ekonomije, Crna Gora bi trebalo da ima maksimalno četiri-pet ministarstava. Trend partijskog zapošljavanja će se nastaviti sve do izbora i dobiće još agresivnije oblike nego do sada upravo zato što mnoge partije vide sada, možda, i posljednju šansu da zaposle svoje kadrove, i da sjutra, iako ne budu tako značajni politički činioci, shodno rezultatima izbora iz 2027. godine, ipak, ostvare upliv u strukture izvršne vlasti po modelu takozvane pozicije po dubini – zaključio je Vukadinović.

Aleksandar Ćuković

privatna arhiva

Ugrožavanje socijalnog mira

Politikolog Aleksandar Ćuković navodi da smanjenje broja zaposlenih po prirodi stvari direktno ugrožava socijalni mir.

– Svaki otkaz u javnom sektoru bez prethodno snažnog privatnog sektora koji može apsorbovati tu radnu snagu stvara politički rizik koji nijedna vlada do sada nije bila spremna da preuzme. Dok god je država glavni poslodavac, a privatni sektor nedovoljno razvijen, partijsko zapošljavanje će biti valuta kojom se kupuju glasovi. Reforma javne uprave će vjerovatno ostati mrtvo slovo na papiru sve dok se ne stvori konsenzus koji bi kaznio partije koje zloupotrebljavaju resurse, što je u trenutnoj atmosferi visoke polarizacije i čestih izbornih ciklusa teško očekivati – istakao je Ćuković.

Preuzmite našu aplikaciju