Paniklova za "Dan": Korupcija ugrožava tržište i obeshrabruje investicije

Paniklova

-UNDP

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Paniklova za "Dan": Korupcija ugrožava tržište i obeshrabruje investicije

Crna Gora je među 50 najbolje rangiranih zemalja svijeta prema indeksu ljudskog razvoja, ali je više od petine njenog stanovništva u riziku od siromaštva. Iako su ostvareni pomaci u zdravstvu, obrazovanju i životnom standardu, razvojni rezultati nijesu jednako vidljivi u svim djelovima zemlje.

Odlazak mladih, ekonomsko zaostajanje sjevera i slabosti institucija ostaju ozbiljni izazovi, ukazuje Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

– Nacionalni prosjeci, međutim, ne pokazuju cjelokupnu sliku. Životni standard razlikuje se od regiona do regiona, ali i među različitim grupama stanovništva. Zato je na kraju najvažnije da li građani i građanke taj napredak osjećaju u svakodnevnom životu – rekla je Paniklova u intervjuu za "Dan".

Crna Gora je među zemljama sa veoma visokim stepenom ljudskog razvoja. Koliko se to odražava na životni standard građana?

Prema Izvještaju UNDP-a o ljudskom razvoju za 2025, Crna Gora zauzima 48. mjesto od ukupno 193 zemlje i teritorije. Time je među 50 najbolje rangiranih zemalja, u kategoriji veoma visokog ljudskog razvoja, ispred pojedinih evropskih država. Napredak je vidljiv u tri ključne oblasti: zdraviji i duži životni vijek, bolji pristup obrazovanju i viši životni standard. Očekivani životni vijek porastao je sa oko 75 na 77 godina, a broj očekivanih godina školovanja sa 13,4 na 15,5. Rast prihoda doprinio je poboljšanju životnog standarda.

Iza ovih rezultata stoje dvije decenije napora, reformi i ulaganja. Naredni izazov je nadograditi rezultate, smanjiti razlike među regionima i zajednicama i daljim ulaganjima u ljude i institucije trajno poboljšati životni standard.

Koliko je siromaštvo rasprostranjeno i ko je najugroženiji?

Prema preliminarnim podacima Monstata za 2025, 20,9 odsto stanovništva Crne Gore bilo je u riziku od siromaštva. Riječ je o relativnom pokazatelju, zasnovanom na prihodima nižim od 60 odsto medijalnog raspoloživog dohotka, prilagođenog veličini i sastavu domaćinstva. Ne mjeri apsolutno siromaštvo, već ukazuje ko raspolaže sa manje finansijskih sredstava i zbog toga može teže da zadovolji svoje potrebe i ravnopravno učestvuje u društvenom životu.

Iako je životni standard napredovao, nijesu svi građani jednako izloženi rizicima. Posebno su ranjivi nezaposleni, samohrani roditelji, višečlane porodice i stanovnici manje razvijenih regiona.

Iz perspektive UNDP-a važno je da razmotrimo kako Crna Gora može bolje iskoristiti potencijal i stvoriti uslove za veći prosperitet svih građana. To traži ulaganja u ljude, kvalitetnija radna mjesta, podršku preduzetništvu i malim biznisima, te bolje povezivanje obrazovanja i vještina s potrebama ekonomije.

Digitalna transformacija, zelena tranzicija i evropske integracije otvaraju mogućnosti ako građani i preduzeća širom zemlje imaju znanje, kapacitete i uslove da ih iskoriste.

Socijalna zaštita znatno je unaprijeđena digitalizacijom davanja, uslugama u zajednici i reformom procjene invaliditeta. U narednom periodu važno je nastaviti napore i obezbijediti da doprinose promjenama u životima onih kojima je podrška najpotrebnija.

Sjever se suočava sa depopulacijom i ekonomskom stagnacijom. Kako preokrenuti taj trend?

Sjever Crne Gore ima značajan razvojni potencijal – prirodne resurse, bogato kulturno nasljeđe, preduzetnički duh i snažne veze sa dijasporom. Izazov je da se ti potencijali pretvore u nova radna mjesta, održive biznise i bolje uslove za život.

Za to nijesu dovoljni pojedinačni razvojni projekti, već kontinuirana ulaganja u lokalnu ekonomiju, infrastrukturu i javne usluge, uz jasno definisane razvojne prioritete za svaku opštinu. Ljudi moraju imati razloge da ostanu na sjeveru, ili da se vrate, a razvojne politike moraju odgovarati različitim potrebama svake opštine.

Primjer Pljevalja pokazuje značaj ulaganja u ljude. UNDP već sedam godina podržava Ljetnju školu inženjerstva, koju organizuje lokalna NVO "Ksan" i koja povezuje mlade sa naučnicima i preduzetnicima. Kroz upoznavanje sa različitim oblastima, od energetike i automatizacije do medicine, učesnici otkrivaju nove profesionalne mogućnosti, ali i ekonomski potencijal svog kraja.

Pljevlja su takođe u središtu procesa pravedne tranzicije u Crnoj Gori. UNDP je podržao socioekonomske analize i dijalog više od 400 aktera. Kroz taj proces prepoznate su mogućnosti za razvoj novih privrednih djelatnosti i otvaranje radnih mjesta.

Sa Elektroprivredom Crne Gore i Rudnikom uglja, UNDP postavlja temelje za Centar za obuku za zelena radna mjesta, koji bi razvijao vještine za buduće poslove u energetici i drugim sektorima.

U Beranama, Gusinju, Plavu i Rožajama, UNDP sa Ekonomskom komisijom UN za Evropu i domaćim partnerima koristi demografske podatke i veze s dijasporom za prepoznavanje prilika za ulaganja, preduzetništvo i povratak ljudi iz dijaspore.

Koliko odlazak mladih ugrožava dugoročni razvoj Crne Gore?

Kada mladi ljudi odlaze iz zemlje, a ne vide razlog da se vrate, Crna Gora ne gubi samo njihovo znanje i talente, već i ljudski potencijal neophodan za dugoročnu konkurentnost, demografsku stabilnost i ekonomski rast.

S druge strane, međunarodna mobilnost može donijeti dragocjene vještine i kontakte. Zato je izazov za svaku zemlju da tzv. odliv mozgova pretvori u cirkulaciju znanja.

Nedavno istraživanje UNDP-a i Delegacije Evropske unije ukazuje da u mnogim djelovima Crne Gore mladi češće razmišljaju o odlasku iz svoje opštine nego o odlasku iz države. Ne brine ih samo posao, već i kvalitet života i mogućnosti ličnog i profesionalnog razvoja.

Potrebna su im kvalitetna radna mjesta, učešće u životu zajednica i povjerenje u institucije koje prepoznaju znanje. To povjerenje može podstaći i dijasporu na povratak, ulaganja i dijeljenje znanja.

Nove tehnologije otvaraju dodatne mogućnosti. Digitalna transformacija i vještačka inteligencija mijenjaju način na koji ljudi rade, uče i učestvuju u ekonomiji. Za korišćenje tih mogućnosti potrebna su ulaganja u digitalne vještine, inovacije i povoljnije poslovno okruženje.

UNDP i Ministarstvo vanjskih poslova od 2008. organizuju Ljetnju školu za mlade diplomate "Gavro Vuković", koja je okupila više od 1.000 diplomata i stručnjaka iz gotovo 100 zemalja i podstakla dijalog, razmjenu znanja i trajne profesionalne veze.

UNDP takođe podržava aktivno učešće mladih u razvoju Crne Gore, kroz saradnju sa opštinama, civilnim društvom i državnim institucijama. Jedan od primjera je i program "Studentski ambasadori", koji mladima pruža priliku da neposredno sarađuju sa institucijama i aktivno učestvuju u oblikovanju razvojnih procesa.

Cilj je da mladi imaju slobodu da istražuju mogućnosti širom svijeta, ali da istovremeno u Crnoj Gori vide zemlju u kojoj mogu da grade svoju budućnost.

Koje su najveće slabosti institucija i koliko korupcija koči razvoj?

Efikasne i transparentne institucije ključne su za povjerenje građana, konkurentnost ekonomije i održivi razvoj. Korupcija narušava to povjerenje, dok rascjepkanost administracije i neujednačeni kapaciteti institucija mogu dodatno smanjiti efikasnost javnih usluga.

Korupcija može ugroziti i ravnopravnu tržišnu utakmicu, obeshrabriti investicije i oslabiti povjerenje građana da se javna sredstva koriste na odgovoran način.

Od zelenih radnih mjesta do povratka dijaspore

U Pljevljima UNDP već sedam godina podržava Ljetnju školu inženjerstva, dok sa Elektroprivredom i Rudnikom uglja postavlja temelje za Centar za obuku za zelena radna mjesta. Podržane su i socioekonomske analize i dijalog više od 400 učesnika u procesu pravedne tranzicije.

U Beranama, Gusinju, Plavu i Rožajama, sprovode se inicijative za podsticanje investicija i povratka dijaspore. UNDP podržava i program "Studentski ambasadori", a sa Ministarstvom vanjskih poslova od 2008. organizuje Ljetnju školu za mlade diplomate "Gavro Vuković", koja je okupila više od 1.000 učesnika iz gotovo 100 zemalja. Među oblastima podrške su i energetska efikasnost i razvoj zelenih vještina.

Crna Gora je ostvarila napredak u jačanju institucionalnog okvira. Sada su ključni dosljedna primjena zakona i pravila, bolja saradnja institucija i jačanje stručnih kapaciteta.

Digitalna transformacija u tome otvara značajne mogućnosti. Uz podršku UNDP-a i Delegacije EU, razvijeno je više od 45 elektronskih usluga, koje javne usluge čine dostupnijim i efikasnijim. Digitalizacija istovremeno može pojednostaviti administrativne postupke, povećati transparentnost i smanjiti prostor za proizvoljno odlučivanje.

Vještačka inteligencija otvara dodatne mogućnosti, ali donosi i nove odgovornosti. Kako Crna Gora razvija nacionalni pristup vještačkoj inteligenciji, njena primjena u institucijama treba da uvaži njihovu spremnost, transparentnost, zaštitne mjere i dugoročni javni interes.

Reforme vrijede koliko koriste građanima i privredi, a uloga UNDP-a je da pomaže institucijama da razmotre opcije i razviju praktična i održiva rješenja.

Može li Crna Gora dostići evropski životni standard do planiranog ulaska u EU 2028. godine?

Pristupanje Evropskoj uniji u bliskoj budućnosti predstavlja važnu prekretnicu za Crnu Goru, dok je dostizanje evropskog životnog standarda dugoročniji proces.

Evropske integracije otvaraju priliku za jačanje institucija, više ulaganja, bolje javne usluge i konkurentniju ekonomiju. Međutim, pravi pokazatelj uspjeha biće kvalitetnija radna mjesta, zdravija životna sredina i veća ekonomska sigurnost građana.

Možda je najveći izazov pretvoriti reforme i ulaganja u konkretne rezultate. Zakoni i strategije su neophodni, ali vrijede tek kada se dosljedno sprovode. To traži sposobne institucije, stručne ljude, koordinaciju i kapacitet za pripremu i realizaciju investicionih projekata prema potrebama zemlje.

Više od 200.000 socijalnih isplata

UNDP je tokom višegodišnje saradnje sa Crnom Gorom podržao modernizaciju socijalne zaštite, zdravstva i državne uprave. Preko sistema e-Socijala mjesečno se realizuje više od 200.000 isplata socijalnih davanja, dok je uz podršku UNDP-a i Delegacije EU razvijeno više od 45 elektronskih javnih usluga.

U zdravstvu su podržani elektronski zdravstveni kartoni, praćenje ljekova i medicinskih sredstava, digitalizacija primarne zaštite, informacioni sistem Kliničkog centra i teleradiologija. UNDP je podržao i reformu procjene invaliditeta, razvoj usluga socijalne zaštite u zajednici i reforme u oblasti rodne ravnopravnosti i ženskog preduzetništva.

Jednako je važno da se ekonomske mogućnosti ne koncentrišu samo u nekoliko sektora ili regiona. Zato su jačanje opština, ulaganje u ljude i razvoj različitih djelatnosti ključni da koristi integracija osjete građani širom Crne Gore.

Takav pristup nalazi se i u osnovi Strateškog plana UNDP-a za 2026–2029, koji povezuje ekonomski prosperitet, efikasno upravljanje, otpornost društva i održivost životne sredine. Te oblasti su međusobno povezane. Na primjer, ulaganja u energetsku efikasnost mogu smanjiti troškove domaćinstava i otvoriti poslovne prilike. Bolja socijalna zaštita olakšava učešće u društvu. Jače opštine mogu privući ulaganja, a digitalne usluge čine institucije dostupnijim.

UNDP cijeni posvećenost Vlade Crne Gore razvojnim prioritetima zemlje, kao i spremnost da sprovodi ambiciozne i dugoročno usmjerene reforme. Jednako je važna posvećenost opština, kao i aktivno učešće civilnog društva, akademske zajednice, privatnog sektora i medija.

Suštinske reforme zahtijevaju vrijeme, a njihovi rezultati nijesu uvijek odmah vidljivi. Ipak, vizija i odlučnost da se izazovi rješavaju i pokreću promjene zaslužuju priznanje.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

Vezane vijesti

Đeka i Paniklova: Jačanje partnerstva za sprovođenje reformi u oblasti rodne ravnopravnosti i ljudskih prava
Đeka i Paniklova: Jačanje partnerstva za sprovođenje reformi u oblasti rodne ravnopravnosti i ljudskih prava
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka sastao se sa stalnom predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterinom Paniklovom, sa kojom je razgovarao o nastavku i daljem unapređenju saradnje ministarstva i UNDP-a u oblastima ljudskih i manjinskih prava, sa posebnim fokusom na rodnu ravnopravnost, sprovođenje novih reformskih rješenja i predstojeću IPA podršku.

IZBOR UREDNIKA