Parola o članstvu do 2028. čuva zamah reformi

Vlast ne odustaje od poruke da će se do kraja godine uspješno okončati tehnički dio pregovora sa Evropskom unijom, iako je taj rok sve bliži, a na čekanju je još mnogo reformi i čak 19 poglavlja koja treba zatvoriti.

Prema ocjeni sagovornika "Dana", insistiranjem na ambicioznom roku vlast pokušava da održi tempo reformi i podstakne institucije da budu što efikasnije, ali smatraju i da je nesporno da se parola o članstvu 2028. godine često koristi i kao politički marketing.

Opravdanost optimizma vladajuće strukture da će sprovesti zacrtani plan da se ove godine završi pregovarački dio porcesa pristupanju EU poslednjih dana sve se češće dovodi u pitanje. Rok je sve bliže, a predstoji još mnogo posla. Prema ocjeni Andree Popović iz Mreže za evropske politike, insistiranje vlasti da je sasvim realno da se do kraja godine zatvori preostalih 19 poglavlja zahtijeva ozbiljnu analitičku provjeru, jer dinamika zatvaranja poglavlja u procesu pristupanja EU ne zavisi od političke projekcije rokova, već od kumulativnog ispunjavanja završnih mjerila.

– Ta mjerila podrazumijevaju ne samo normativno usklađivanje, već i dokazanu praksu – kontinuitet u primjeni zakona, institucionalnu stabilnost i mjerljive rezultate, posebno u oblastima koje Evropska komisija tretira kao temeljne, poput vladavine prava. Ključno pitanje nije koliko je zakona usvojeno, već da li su reforme proizvele promjene koje su vidljive, održive i otporne na političke cikluse. Dosadašnji tok pregovora pokazuje da Crna Gora ima kapacitet za normativni napredak, ali da implementacija ostaje nedovoljno konsolidovana i često neujednačena – kazala je Popović za "Dan".

Postavljanje visokih ciljeva, kako ističe, može imati i pozitivnu funkciju, jer mobiliše institucije i šalje signal o političkoj volji za ubrzanje evropskog puta.

– Međutim, problem nastaje ukoliko takva očekivanja nijesu utemeljena u realnim kapacitetima sistema, jer tada postoji rizik da ambicija preraste u politički marketing. U ovom trenutku djeluje da je riječ o kombinaciji oba pristupa – i želje da se proces ubrza, ali i potrebe da se javnosti predstavi optimistična slika napretka – smatra Popović.

Izvršni direktor NVO Alfa centar Miloš Perović dijeli mišljenje da se kompletan proces evropskih integracija nerijetko koristi i u svrhe političkog marketinga.

– Međutim, čini mi se da vlast kroz insistiranje da će zacrtani cilj biti ispunjen ove godine održava momentum reformi, koji se često gubi usled različitih društveno-političkih dešavanja u Crnoj Gori. Zatvaranje svih preostalih poglavlja u tako kratkom roku prije svega zavisi od konkretnih rezultata u oblasti vladavine prava, na čemu insistira EK. Ako želimo da proces privedemo kraju do kraja ove godine, ključni posao mora biti završen već do avgusta, što podrazumijeva, između odstalog, usvajanje oko 90 zakona i više od 350 podzakonskih akata. Upravo zato je presudno da institucije funkcionišu efikasno i koordinisano, jer bez toga ovako zahtjevan tempo nije moguće ispratiti – rekao je Perović za "Dan".

Ukoliko se ovako jasno postavljeni rokovi ne ispune, ističe naš sagovornik, pitanje političke odgovornosti prirodno se nameće.

– Čak i ako dođe do određenog produženja rokova, recimo da se zatvaranje poglavlja pomjeri ka početku 2027. godine, a formalno pristupanje EU realizuje do 2029, to samo po sebi ne bi predstavljalo politički dramatičan scenario. Suštinski problem nastaje ukoliko se izgubi sadašnji tempo i specifična pozicija Crne Gore da napreduje individualno, van grupnih paketa proširenja, što je privilegija. U tom slučaju, ne bi se radilo samo o kašnjenju, već o ozbiljnom strateškom nazadovanju, koje bih mogao ocijeniti i kao jedan od najvećih spoljnopolitičkih neuspjeha države – naglasio je Perović.

Integracije nisu partijski projekat

Kada je riječ o porukama da opozicija svojim djelovanje ugrožava evropski put, koje su prethodnih dana slali iz parlamentarne većine, Popović napominje da je proces evropskih integracija državni, a ne partijski projekat.

– Nesporno je da politička nestabilnost i izostanak dijaloga mogu usporiti reforme, ali ključna odgovornost za ispunjavanje obaveza prema Briselu leži na izvršnoj vlasti. Zbog toga ovakve izjave u ovom trenutku djeluju i kao pokušaj da se unaprijed kreira narativ u slučaju da zacrtani ciljevi ne budu ostvareni. Preciznije je reći da evropski put ne može ugroziti opozicija, ali ga može usporiti ili obesmisliti nedostatak stvarnih reformi. Konačno, ako ljudi u Crnoj Gori i dalje ne osjećaju pravdu, sigurnost i jednake šanse, onda nijesmo zatvorili ništa, bez obzira šta piše u izvještajima Evropske komisije – ističe Popović.

Ocjenjuje da aktuelne političke tenzije šalju nepovoljan signal da postoji deficit dijaloga i povjerenja, što ukazuje na svojevrsnu krizu političke komunikacije.

– Iako je malo vjerovatno da to samo po sebi može zaustaviti pregovarački proces, uz okolnosti poput zastoja u izbornoj reformi direktno usporava taj proces. Sve to šalje poruku da ne postoji puna politička saglasnost da se proces završi u zadatim rokovima. Zbog toga je realno očekivati snažnije uključivanje EK i Delegacije EU, kako bi se obnovio dijalog i omogućio povratak institucija u puni kapacitet. U narednom periodu vjerovatno slijedi više sugestija i aktivnije posredovanje evropskih institucija – ne zato što domaći akteri ne znaju šta treba da urade, već zato što za postizanje dogovora u ovako kratkim rokovima nemaju dovoljno vremena bez dodatne facilitacije – zaključuje Perović.