Pristupni ugovor trenutno ne bi potpisalo deset država

Većina država članica Evropske unije u ovom trenutku podržava zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja, ali je zabrinjavajući broj onih koje danas ne bi potpisale pristupni ugovor sa Crnom Gorom, što pokazuje da će završnica evropskog puta biti prije svega politički, a ne tehnički proces.

Prema internoj analizi stavova država članica, u koju je "Dan" imao uvid, a koja je aktuelna u dilomatskim krugovima, Crna Gora bi trebala uskoro da zatvori još četiri poglavlja. Iako se već duže vrijeme procjenjuje da je zemlja najdalje odmakla u procesu pristupanja među državama kandidatima sa Zapadnog Balkana, raspored podrške među članicama EU pokazuje da formalno zatvaranje poglavlja nije i garancija brzog prijema.

Prema podacima, čak 21 država članica podržala bi zatvaranje ova četiri poglavlja. To su Austrija, Belgija, Bugarska, Kipar, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Poljska, Portugalija, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Španija.

S druge strane, šest država u ovom trenutku ne bi dalo zeleno svjetlo za zatvaranje svih preostalih poglavlja. Riječ je o Hrvatskoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Nizozemskoj i Švedskoj. Iako su razlozi različiti, zajedničko im je da smatraju da postoje pitanja koja moraju biti dodatno riješena prije nego što se pregovarački proces formalno okonča.

Još je upečatljivija situacija kada je riječ o pristupnom ugovoru. Dok bi zatvaranje poglavlja podržala većina članica, samo 17 država bi, prema ovoj analizi, već sada potpisalo ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. To su Austrija, Belgija, Bugarska, Kipar, Češka, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Portugalija, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Španija.

To praktično znači da četiri države koje podržavaju zatvaranje pregovaračkih poglavlja još nijesu spremne da podrže i konačni čin pristupanja. Riječ je o Danskoj, Finskoj, Francuskoj i Poljskoj. Njihov stav pokazuje da ne žele da usporavaju tehnički dio procesa, ali da konačnu političku odluku žele da donesu tek kada se uvjere da su sve preuzete obaveze u potpunosti sprovedene.

Takav pristup nije neuobičajen u politici proširenja Evropske unije. U više prethodnih proširenja pojedine države nisu blokirale zatvaranje poglavlja, ali su do samog kraja zadržavale rezervu kada je riječ o potpisivanju pristupnog ugovora i kasnijoj ratifikaciji. Razlozi su najčešće povezani sa vladavinom prava, rezultatima u borbi protiv korupcije, funkcionisanjem institucija i političkom stabilnošću.

Posebnu težinu ima stav šest država koje trenutno nijesu spremne ni da podrže zatvaranje preostalih poglavlja. Kod Hrvatske su već duže prisutna bilateralna pitanja koja povremeno utiču na evropski put Crne Gore. Holandija i Švedska tradicionalno zastupaju najrestriktivniji pristup politici proširenja i insistiraju na mjerljivim rezultatima u oblasti vladavine prava prije donošenja bilo kakve konačne odluke. Baltičke države, Estonija, Letonija i Litvanija, posljednjih godina posebnu pažnju posvećuju pitanjima bezbjednosti, otpornosti na spoljne uticaje i punoj usklađenosti kandidata sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.

Različite podrške

Razlika između podrške zatvaranju poglavlja i potpisivanju pristupnog ugovora pokazuje kako funkcioniše proces proširenja Evropske unije. Zatvaranje poglavlja predstavlja potvrdu da je država ispunila tehničke kriterijume u određenim oblastima, dok je pristupni ugovor politička odluka koju svaka članica donosi pojedinačno. Zbog toga je moguće da neka država podržava nastavak i okončanje pregovora, ali da istovremeno nije spremna da podrži samo članstvo. Upravo takvu poziciju, prema analiziranim podacima, trenutno imaju Danska, Finska i Poljska. To ukazuje da će završnica evropskog puta Crne Gore zavisiti ne samo od ispunjavanja preostalih mjerila, već i od političke procjene svake države članice u trenutku donošenja konačne odluke.

Istovremeno, spisak država koje bez rezerve podržavaju i završetak pregovora i pristupni ugovor pokazuje da Crna Gora ima stabilno jezgro saveznika unutar Unije. Upravo te države bi, ukoliko proces bude tekao planiranom dinamikom, mogle biti glavni zagovornici što bržeg okončanja pristupnih pregovora.

Ovi podaci ujedno pokazuju da će naredna faza evropskih integracija biti politički osjetljivija od dosadašnje. Dok je zatvaranje poglavlja u velikoj mjeri tehničko pitanje ispunjavanja pregovaračkih mjerila, pristupni ugovor predstavlja političku odluku svake pojedinačne države članice. Zbog toga će, pored ispunjavanja preostalih obaveza, Crna Gora morati da nastavi intenzivnu diplomatsku komunikaciju sa državama koje još imaju rezerve, jer će za konačni ulazak u Evropsku uniju biti neophodan konsenzus svih članica.

Preuzmite našu aplikaciju