Rasplamsava se svađa državnih rukovodstava Crne Gore i Srbije: Spajić brani Vladu i Mandića ili je sve samo samoodbrana?

Razmjena oštrih političkih strelica između Podgorice i Beograda prerasla je u otvorenu svađu nakon što je premijer Milojko Spajić neuobičajeno oštro odgovorio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Umjesto dosadašnjeg uzdržanog tona, Spajić je Vučiću poručio da Crna Gora želi dobrosusjedske odnose, ali i jasnu evropsku politiku "koju, očigledno, gospodin Vučić ne želi da razumije".

– Nije primjereno da sa pozicije koju obavlja preuzima ulogu PR-a Rusije i drugima drži lekcije o principijelnosti – naveo je Spajić, pitajući kako je Srbija, prema dostupnim podacima, jedan od značajnijih izvora oružja i municije za Ukrajinu, dok Moskvi šalje jednu, a Evropi drugu poruku.

Povod za reakciju bile su Vučićeve tvrdnje da vlast u Podgorici želi da "prevaspita" 33 odsto Srba kako se na narednim popisima ne bi izjašnjavali kao Srbi, kao i da Crna Gora želi što gore odnose sa Srbijom. On je crnogorske institucionalne poteze prema Srbiji nazvao "jezivim", a vlast u Podgorici optužio da unaprijed prihvata svaku odluku Brisela protiv Rusije.

Knežević čeka "tajming" za dokument

Lider DNP-a Milan Knežević najavio je da će za 15 do 20 dana objaviti dokument poslije kojeg će se, kako je kazao, vidjeti može li Milojko Spajić ostati premijer. On je rekao da čeka "tajming" pred izjašnjavanje o ustavnim promjenama i da će nakon objavljivanja dokumenta pitati poslanike mogu li da ih podrže.

– Vidjećete kakav ću dokument da objavim i vidjećete da li Milojko Spajić može da ostane na poziciji premijera – poručio je Knežević.

On tvrdi da će se o tom slučaju odrediti i Ustavni sud. Iako nije otkrio sadržaj dokumenta, njegova najava u političkoj javnosti djeluje kao otvoreno upozorenje Spajiću i Vladi.

Odgovor Spajića otvorio je, međutim, važnije pitanje: zašto je premijer baš sada napustio diplomatsku rezervu i u spor uveo Ukrajinu, najosjetljiviju tačku spoljne politike Beograda? Da li brani Vladu od optužbi da radi protiv Srba, pokazuje solidarnost sa Andrijom Mandićem ili se priprema za udar koji očekuje iz političkog kruga bliskog Vučiću?

Vučić: Cilj Podgorice je da prevaspita Srbe da više ne budu Srbi i da odnosi sa Srbijom budu što gori

Na to pitanje upućuje i tajming. Lider DNP-a Milan Knežević najavio je objavljivanje dokumenta poslije kojeg, kako tvrdi, Spajić više neće moći da ostane premijer, uz poruku da će se o svemu odrediti Ustavni sud. Iako sadržaj dokumenta nije otkrio, sama najava dobila je formu političke prijetnje i stvorila utisak da se priprema novi front protiv Vlade.

Vučević: Traže slamku spasa

Predsjednik SNS-a Miloš Vučević odgovorio je Spajiću da Srbija ne poklanja oružje, ne svrstava se u tuđe ratove i ne prodaje naoružanje ni ruskoj, ni ukrajinskoj strani.

– To što vi namjensku industriju nemate, pa ne razumijete kako funkcioniše globalna trgovina, vaš je problem – naveo je Vučević.

On je ocijenio da političari u Podgorici u napadima na Aleksandra Vučića i Srbiju traže slamku spasa za sopstvenu nestabilnost. Vučević je optužio crnogorsku vlast da slijepo prihvata direktive iz inostranstva i poručio da o principima može govoriti tek kada dosljedno bude poštovala Povelju UN.

U istom periodu Mandić je u Fundini poručio da "niko, ma gdje se nalazio i ma koliko sebe smatrao velikim, nema pravo da Srbima u Crnoj Gori izdaje uvjerenja o nacionalnoj ispravnosti". Nije imenovao Vučića, ali je poruka mogla biti pročitana u Beogradu: političko predstavljanje Srba u Crnoj Gori ne može se voditi daljinskim upravljačem iz druge države.

– Srpskom narodu se ne smiju osporavati prava koja se prirodno priznaju svim drugim narodima, ali se ta prava ne mogu ostvarivati uskraćivanjem prava bilo kome drugom – kazao je Mandić, dodajući da se do promjena ne dolazi izolacijom, podizanjem tenzija i etiketiranjem onih koji su spremni na dijalog i kompromis.

Radičević: Vučević "izvezi" krizu u Crnu Goru

Član Glavnog odbora PES-a Branislav Radičević ocijenio je da Aleksandar Vučić, suočen s nezadovoljstvom građana Srbije, vještačkim podizanjem tenzija pokušava da krizu "izveze" u Crnu Goru.

– Sa Crnom Gorom je nekada imao odlične odnose iako je tadašnja vlast priznala Kosovo i slala predstavnike na obilježavanje "Oluje", ali mu je, izgleda, sve počelo da smeta kada je ostao bez svojih favorita u Vladi – kazao je Radičević.

On je poručio da Vučić svađom sa Crnom Gorom pokušava da prikrije sopstvene probleme, kao i pitanja odnosa prema kosovskim Srbima, izvoza naoružanja u Ukrajinu i politike prema Rusiji.

Zato Spajićeva reakcija može imati tri adrese. Prva je Beograd, kojem stavlja do znanja da Vlada neće prihvatiti da joj se iz Srbije određuje stepen nacionalne i političke podobnosti. Druga je Mandić, kome premijer pokazuje da neće ostati sam kada se njegova politika dogovora s drugim narodima nađe pod pritiskom. Treća adresa je domaća javnost: Spajić pokušava da se unaprijed odbrani od sadržaja koji je Knežević najavio i od mogućeg pokušaja rušenja njegovog političkog kredibiliteta.

Da je spor prešao državnu granicu pokazale su reakcije iz Beograda. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić optužila je zvaničnu Podgoricu da Srbiji i srpskom narodu želi "sve najgore", a Spajiću poručila da je Vučić bio dobar kada je trebalo da mu pomogne da dođe na vlast. Ta rečenica je, možda i nehotice, otvorila pitanje miješanja Beograda u političke procese u Crnoj Gori. Funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković zatražio je zbog toga reakciju institucija i pozivanje ambasadora Srbije.

Spajić: Dobrosusjedski odnosi da, dvostruki standardi ne

Spajićevo pominjanje Ukrajine zato nije bilo slučajno. Premijer je udario u protivrječnost između proruske retorike Beograda i poslova srpske namjenske industrije, pokušavajući da Vučiću oduzme pravo da Podgorici drži lekcije o dosljednosti. To je istovremeno i evropska legitimacija Vlade: poruka Briselu da će Crna Gora ostati na zajedničkoj spoljnoj politici EU.

Ipak, najuvjerljivije objašnjenje jeste da je riječ o spoju sva tri motiva. Spajić brani Vladu, staje uz Mandićevo pravo da samostalno oblikuje politiku Srba u Crnoj Gori i istovremeno štiti sebe od napada koji je već najavljen. Zbog toga ovo više nije samo prepirka o Rusiji, Ukrajini ili položaju Srba. To je početak borbe za to ko će imati presudan uticaj na vlast u Podgorici – građani i institucije Crne Gore ili politički centri izvan njenih granica.

Preuzmite našu aplikaciju