Sagovornici "Dana" o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom: Članstvo ne znači pristajanje na svaki zahtjev Zagreba
Shutterstock

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Sagovornici "Dana" o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom: Članstvo ne znači pristajanje na svaki zahtjev Zagreba

Završnica pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) stavlja na provjeru i odnose Podgorice i Zagreba – kako riješiti otvorena pitanja, zaštititi državne interese i ostvariti cilj da pregovori budu završeni do kraja 2026. godine.

Dok iz Brisela poručuju da bilateralni sporovi ne bi trebalo da zaustave proširenje, hrvatski premijer Andrej Plenković očekuje napredak u pitanjima koja Zagreb vezuje za evropske vrijednosti i dobrosusjedske odnose u okviru poglavlja 23 i 31. Crna Gora je privremeno zatvorila 23 poglavlja, a za preostalih deset potrebna joj je saglasnost svih članica Unije.

Predsjednik NVO Multimedijal Montenegro Željko Đukić poruke hrvatskog premijera razmatra kroz odnos političkih očekivanja i pravila odlučivanja u Uniji.

– Poruke hrvatskog premijera Andreja Plenkovića tumačim kao ozbiljan diplomatski signal, ali i kao oblik političkog pritiska kojim Hrvatska, koristeći svoju poziciju punopravne članice Evropske unije, nastoji da ostvari određene spoljnopolitičke ciljeve. Moramo biti svjesni činjenice da Hrvatska ima pravne i političke mehanizme kojima može usporiti ili blokirati završetak pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom. Za zatvaranje pregovaračkih poglavlja potrebna je saglasnost svih država članica, dok se pristupni ugovor mora ratifikovati u svakoj od njih. Dakle, mogućnost blokade nije samo diplomatska prijetnja, već realan institucionalni instrument – kazao je Đukić za "Dan".

Sagovornici "Dana" o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom: Članstvo ne znači pristajanje na svaki zahtjev Zagreba

Željko Đukić

Što se tiče odgovora zvanične Podgorice, ukazuje na prirodu pojedinačnih zahtjeva koji stižu iz Zagreba.

– Hrvatska ima legitiman interes da se procesuiraju ratni zločini, rasvijetli sudbina nestalih osoba i zaštite prava žrtava. To su pitanja evropskih vrijednosti, vladavine prava i međunarodnih obaveza. Crna Gora mora pokazati punu odgovornost, ne zato što to zahtijeva Hrvatska, već zato što je riječ o civilizacijskim standardima kojima kao društvo težimo. S druge strane, pitanja državne granice, sukcesije imovine bivše Jugoslavije i školskog broda "Jadran" predstavljaju složene međunarodnopravne sporove. Sama činjenica da jedna država postavlja određeni zahtjev ne znači da je njeno pravno tumačenje automatski ispravno – ističe Đukić.

Govoreći o mogućem dogovoru, osvrće se i na vrijeme koje je preostalo do planiranog završetka pregovora.

– Nije realno očekivati da će se svi složeni sporovi, od kojih neki traju decenijama, riješiti za nekoliko sedmica. Mnogo je važnije da dvije države pokažu političku volju i dogovore konkretne, pravno utemeljene i vremenski definisane mehanizme za njihovo rješavanje – smatra Đukić.

Iskustvo Hrvatske i Slovenije

U razmatranju mogućih rješenja za otvorena pitanja između Podgorice i Zagreba, Đukić se osvrće na iskustvo same Hrvatske tokom pristupanja EU. Posebno izdvaja njen tadašnji spor sa Slovenijom i način na koji je pitanje granice povezano sa nastavkom pregovora o članstvu.

– Imamo i značajan evropski presedan. Hrvatska i Slovenija su 2009. godine postigle sporazum o arbitraži radi rješavanja graničnog spora, čime su stvoreni uslovi za nastavak hrvatskih pristupnih pregovora. Hrvatska je postala članica EU 2013. godine, dok je arbitražna odluka donesena tek 2017. godine. Iako su kasnije nastala ozbiljna neslaganja oko postupka i primjene odluke, taj primjer pokazuje da se evropske integracije mogu nastaviti i prije konačnog rješavanja bilateralnih sporova – rekao je Đukić.

On je optimista u procjeni daljeg odnosa Zagreba prema crnogorskom članstvu u EU.

– Moj je stav da Hrvatska na kraju neće blokirati evropski put Crne Gore, uprkos tome što ima instrumente da to učini. Vjerujem da je i zvanični Zagreb svjestan geopolitičkog značaja članstva Crne Gore u EU, ali i ekonomskih, bezbjednosnih i političkih koristi koje obje države mogu ostvariti kroz snažniju saradnju – kazao je Đukić.

On pozitivno ocjenjuje prijateljsku i pomirljivu retoriku Milojka Spajića, Maide Gorčević, Ervina Ibrahimovića i Andrije Mandića prema Hrvatskoj.

Politikolog i izvršni direktor NVO Alfa centar Miloš Perović detaljnije razmatra pojedinačna rješenja, posebno u dijelu razgraničenja i budućnosti školskog broda.

– Kada je riječ o granici, posebno bih naglasio da ulaz u Boku kotorsku za Crnu Goru predstavlja državni interes. Tu ne smijemo donositi ishitrene odluke. Kopneno razgraničenje i morsko razgraničenje nijesu isto pitanje. Postoje istorijski i međunarodnopravni argumenti koji se odnose na nekadašnje republičke granice, ali je pitanje morske granice posebno važno za naše državne interese, suverenitet i upravljanje prostorom ulaza u Boku – rekao je Perović za "Dan".

Sagovornici "Dana" o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom: Članstvo ne znači pristajanje na svaki zahtjev Zagreba

Miloš Perović

U slučaju Školskog broda Jadran, u razmatranje uključuje i savezništvo dvije države.

– Kada je riječ o brodu "Jadran", govorimo o plovilu koje danas prije svega ima veliku istorijsku, simboličku i kulturnu vrijednost. Možda postoji prostor za neki zajednički model korišćenja ili upravljanja, posebno imajući u vidu da su obje države članice NATO-a. Ne treba svako pitanje posmatrati isključivo kroz prizmu toga ko će nešto dobiti, a ko izgubiti – smatra Perović.

Dijalog i politički interesi

Đukić očekuje partnerski pristup Zagreba.

– Volio bih da Hrvatska u završnoj fazi evropskih integracija Crne Gore pokaže ono što je i sama očekivala od svojih susjeda kada je bila na putu ka članstvu – razumijevanje, partnerstvo i spremnost da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom, a ne blokadama – kazao je on.

Perović, s druge strane, razmatra i motive hrvatskih poruka.

– Moguće je da u tome postoji i određena doza političkog pozicioniranja, kako u domaćoj političkoj javnosti, tako i u evropskim krugovima. Ne bih, naravno, tvrdio da je to jedini motiv, ali politički kontekst u kojem se ove poruke šalju svakako treba imati u vidu – smatra Perović.

Posebno se osvrće na obaveze crnogorskih institucija u rasvjetljavanju sudbine nestalih.

– Pitanje nestalih hrvatskih državljana jeste ozbiljno humanitarno pitanje. Kada je o tome riječ, Crna Gora mora pružiti svu raspoloživu dokumentaciju i omogućiti pristup arhivama koje mogu biti od značaja za rasvjetljavanje njihove sudbine. Međutim, koliko je meni poznato, nema potvrđenih podataka da se tih 14 osoba nalazi na teritoriji Crne Gore – kazao je Perović.

Odluke koje predstoje Podgorici sagledava i kroz priliku za završetak evropskih integracija.

– Naš najvažniji državni cilj mora biti da što prije postanemo članica EU. To ne znači da treba da prihvatimo svaki zahtjev koji dolazi iz Zagreba, niti da se odreknemo sopstvenih interesa. Ali ne smijemo dozvoliti ni da zbog pojedinih bilateralnih pitanja propustimo istorijsku priliku koja nam se ukazuje – istakao je Perović.

Crna Gora je u međuvremenu ispunila dva od osam hrvatskih zahtjeva, prema ocjeni Zagreba. Vlada je donijela odluke o promjeni naziva bazena u Kotoru i formalnom odobravanju postavljanja spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj, dok preostalih šest pitanja ostaje predmet razgovora dviju država. Naši sagovornici su saglasni da otvorena pitanja zahtijevaju različite pristupe, uz zaštitu crnogorskih interesa, a međunarodnu arbitražu prepoznaju kao jednu od mogućnosti za rješavanje pojedinih sporova.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA