<p>Sagovornici "Dana" o Predlogu zakona o zabrani fašističkih organizacija: Smanjivanje ili produbljivanje podjela?</p>

Klub poslanika DPS-a predložiće Skupštini Crne Gore zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola.

Kako navode iz DPS-a, cilj predloga ovog zakonskog rješenja jeste sprečavanje podsticanja mržnje i netrpeljivosti među građanima, a ne stvaranje podjela.

Direktor NVO "Inicijativa direktne demokratije" Borislav Mišo Đurišić za "Dan" je kazao da na prvi pogled borba protiv fašizma, govora mržnje i ekstremizma d‌jeluje kao legitimna inicijativa. Međutim, kako dodaje, kada ovakav zakon predlaže DPS, koji je decenijama oblikovao crnogorsko društvo kroz duboke protivrječnosti između riječi i d‌jela, s razlogom postoji opravdana sumnja u stvarne ciljeve.

– Važno je imati u vidu i istorijski kontekst i njegovu složenost. Tokom Drugog svjetskog rata, osim borbe protiv okupatora, u Crnoj Gori je vođen i klasni i ideološki obračun. Pod okriljem `antifašizma` dešavali su se lični, porodični i politički obračuni, oduzimanja imovine, pa i egzekucije – bez suda i bez pravde – naveo je Đurišić.

Đurišić smatra da danas potomci ideološke "elite" iz tog perioda koji su, kako navodi, svu nacionalizovanu imovinu privatizovali i pretočili u lične džepove pod velom tranzicije, oličeni u današnjem DPS-u, pokušavaju te narative zakonski zacementirati, spriječiti naučna istraživanja i društveno istorijski dijalog i očuvati ideološke dogme kao jedine istine koje služe prikrivanju ozbiljnih zloupotreba.

– U decenijama tranzicije, pod direktnim vođstvom DPS-a, došlo je do duboke kriminalizacije institucija sudstva, policije, privrede i politike. Upravo zbog toga se danas čini da se ovakvi zakoni ne predlažu da bi se društvo očistilo od mržnje (za to već imamo brojne zakone), već da bi se pitanje suštine – borba protiv organizovanog kriminala – zamijenilo ideološkim konfliktima i novom polarizacijom – kazao je Đurišić.

Šarec: Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja, evropski put jedini ispravan

Naš sagovornik je istakao da se istinska borba za civilizacijske vrijednosti ne vodi sa zabranama i etiketama, nego otvorenom raspravom, naučnim istraživanjem, slobodnim pristupom arhivama i jednakom primjenom zakona za sve, uključujući i "antifašiste".

– Ne vjerujem da je ovd‌je riječ o zakonu protiv ekstremizma – već o političkom pokušaju da se još jednom zamijeni istina ideološkim narativom, a stvarna borba protiv kriminala zamijeni borbom protiv slobode mišljenja – poručio je Đurišić.

Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO Sara Čabarkapa kazala je za naš list da Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola, koji DPS sada inicira, dolazi u trenutku kada Crna Gora prolazi kroz talas ideološki motivisanog istorijskog revizionizma.

– Taj problem je već prepoznat i izvan granica zemlje, uključujući i signale koji dolaze iz Brisela. Mi u CGO vjerujemo da je neophodno da država institucionalno odgovori na ovu pojavu – kazala je Čabarkapa.

Pažljivo formulisati šta se zabranjuje

Čabarkapa je ukazala da postoji dilema da li nam je potreban poseban zakon ili se može uz amandmansko d‌jelovanje na neke od postojećih zakona to učiniti.

– Slovenija ima odlično zakonsko rješenje, ali ono nije u posebnom zakonu, već je to urađeno kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti javnog reda i mira. Naravno, u svakoj državi se procjenjuje što je to što će ponuditi najbolji set mjera, jer forma nije važna, već suština – navela je Čabarkapa.

Naša sagovornica kaže da bi trebalo razmisliti kako najbolje formulisati što se sve smatra zabranjenim.

– Nabrajanja organizacija i istorijskih ličnosti ostavljaju prostor da se neke namjerno ili nenamjerno izostavljene organizacije i pojedinci veličaju, a da to nije kažnjivo, a to onda ne bi uključivalo, na primjer, ni eventualne buduće organizacije fašističke profilacije – kazala je Čabarkapa.

Istakla je da Crna Gora ima veliki problem sa ideološkim ili politički zasnovanim istorijskim revizionizmom, te da je sada očigledno da ne postoji dovoljno znanja i odgovornog odnosa prema prošlosti od strane donosilaca odluka.

– Dobro zakonsko rješenje uz institucije koje odgovorno postupaju u slučajevima kada se zakon krši dovelo bi do podizanja svijesti o štetnosti ovakvih pojava po društvo – rekla je Čabarkapa.

Ona smatra da bi za zakonska rješenja kojima se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i fašističkih pokreta u demokratskom društvu, kakvo Crna Gora želi da bude, trebalo svi da glasaju.

– Pošto se i vlast i opozicija zalažu za naš ulazak u Evropsku uniju, trebalo bi da su svi svjesni da nam je neophodno zakonsko rješenje kojim bi se prekinuo začarani krug veličanja zločinaca i zločinačkih pokreta i ćutanje institucija. Sve ostalo je prikupljanje političkih poena i ignorisanje stvarnih problema i potreba građana i građanki – poručila je Čabarkapa.

Preuzmite našu aplikaciju