Šaljaj: Vlast da pokaže da živi evropske vrijednosti

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj optimističan je da će i Romi konačno dobiti predstavnika u najvišem zakonodavnom domu, ali napominje da će ovaj domokratski iskorak zavisiti isključivo od političke volje. 

Romska zajdnica još od 2014. godina traži smanjenje izbornog cenzusa, kako bi mjesto u parlamentu mogao da dobije i njihov autentični predstavnik. Da bi to konačno moglo da se usvoji, Romski savjet i devet romskih nevladinih organizacija, u saradnji sa Savjetom omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore, predali su prije nekoliko dana Skupštini inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o izboru odbornika i poslanika. Predložena izmjena zakona podrazumijeva uvođenje mehanizma afirmativne akcije kojim bi se romskoj zajednici omogućilo da, po uzoru na postojeće rješenje za hrvatsku manjinu, stekne pravo na poslanički mandat uz niži izborni prag od 0,35 odsto važećih glasova.

– Moram napomenuti da mi je veoma žao što nismo dobili veću podršku romskih nevladinih organizacija koji po statutu djeluju na poboljšanju položaja romske zajednice u Crnoj Gori, ali sam optimističan i mislim da je pravi politički trenutak da se govori o ovome i da zajednički djelujemo kako bi se uveo mehanizam kojim bismo osigurali predstavnika Roma u parlamentu. Predstavnik romskog naroda najbolje može predstaviti naše probleme građankama i građanima Crne Gore. Isto tako smatram, i uvjeren sam, da sve zapravo zavisi od političke volje i spremnosti političara da se princip inkluzije i demokratije sprovede u praksi – kazao je Šaljaj za "Dan".

O ovoj temi već su razgovarali sa predstavnicima nekih političkih subjekata koji su najavile podršku, ali naš sagovornik napominje da će ključno biti kako će se po ovom pitanju odrediti vladajuća većina.

– Kao predsjednik Demokratske partije Roma i jedini odbornik u Skupštini Glavnog grada, razgovarao sam sa kolegama iz Demokratske partije socijalista i uvjeren sam da će oni podržati inicijativu. Takođe, imam informaciju da će podršku dati i GP URA. Naglašavam da je veoma važno da inicijativu, pored opozicionih partija, podrže i vladajuće stranke, među kojima su i manjinske. Kada je riječ o vladajućoj većini, posebno naglašavam Pokret Evropa sad, jer oni promovišu principe demokratije i jednakosti, principe Evropske unije, i da je cilj što skoriji ulazak u EU. Zbog toga očekujem da i oni daju podršku našoj inicijativi, jer i sami izvještaji koji stižu iz Brisela pokazuju da je romska politička participacija neophodna za članstvo u EU – ističe predsjednik Romskog savjeta.

Četvrto zasjedanje Romskog parlamenta: Dostojanstvo svakog pojedinca temelj zajedničke budućnosti

O potrebi smanjivanja cenzusa za predstavnike Roma razgovarao je i sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, koji je, kako kaže, očekivao da se ovo pitanje pokrene još u prethodnoj fazi izborne reforme.

– Međutim, svjedoci smo kakva je bila politička situacija i scena u Crnoj Gori. Ipak, ambasador EU stava je da je neophodno da vlast uvaži relevantne izvještaje i predstavnike EU koji ukazuju da je smanjenje cenzusa neophodno – kaže Šaljaj.

Predlog rješenja za uključivanje predstavnika Roma u rad Skupštine najavili su i iz GP URA.

– Dužnost svakog poslanika je da glasa za obezbjeđivanje jednakih prava romskom narodu u Crnoj Gori, onih prava koja ima hrvatski narod u Crnoj Gori, a posebno imajući u vidu podatke sa popisa. Ukoliko se ne podrži ovaj predlog, iz institucije koja bi trebalo da bude najviši dom demokratije u našoj državi zasigurno bi se poslala poruka da Romi u Crnoj Gori nemaju jednaka prava kao i ostali. Kada Romi budu imali političku zastupljenost, vjerujem da će sva druga njihova prava biti lakše ostvarivana – kazala je članica Predsjedništva GP URA Ljiljana Jokić Kapa.