Stejt department
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
State Department: Nevladine organizacije pokreću većinu slučajeva trgovine ljudima u Crnoj Gori
Crna Gora bilježi veći angažman u sprovođenju zakona, istraživanju i osuđivanju trgovaca ljudima, ali državni sistem i dalje ne ispunjava ključne međunarodne kriterijume za potpuno iskorjenjivanje ovog problema, navodi se u novoj ocjeni američkog State Departmenta.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, pozitivni koraci ogledaju se u većem broju identifikovanih žrtava, usvajanju novih smjernica za njihovu odštetu, imenovanju nacionalnog koordinatora, te usvajanju četverogodišnje strategije i akcionog plana za borbu protiv trgovine ljudima.
Međutim, ozbiljni sistemski propusti i dalje su prisutni u nekoliko ključnih oblasti.
Specijalizovanoj policijskoj jedinici za borbu protiv trgovine ljudima nedostaju resursi i kapaciteti, a vlasti moguće slučajeve i dalje procesuiraju kao lakša krivična djela sa manjim kaznama.
Državni sistem nema dovoljno prevodilaca za strane državljane, dok se procedure licenciranja pokazuju kao prepreka za nevladin sektor. Naime, država od organizacija traži da budu vlasnici nekretnina u kojima otvaraju skloništa, što onemogućava kvalifikovana udruženja da se uopšte prijave za rad.
Kada je riječ o sprovođenju zakona, crnogorski Krivični zakonik za trgovinu radnom snagom i seksualnu eksploataciju propisuje kazne od jedne do deset godina zatvora, što je srazmjerno kaznama za druga teška krivična djela poput silovanja.
Zvanična statistika bilježi jasan rast policijskih aktivnosti. Policija je pokrenula 20 novih istraga, a najveći dio odnosio se na trgovinu radnom snagom.
Sličan trend bilježi se i kod krivičnog progona, gdje je procesuirano 25 osumnjičenih osoba. Pravosuđe je u sedam odvojenih slučajeva osudilo ukupno devet trgovaca ljudima – i to za prisilni rad i prosjačenje. Izrečene zatvorske kazne kretale su se u rasponu od jedne do pet godina.
U izvještaju se napominje da država sarađuje s drugim vladama na međunarodnim operacijama i sprovodi obuke za policajce, tužioce i sudije u partnerstvu s nevladinim sektorom.
Ipak, vlasti u ovom izvještajnom periodu nisu prijavile nijednu istragu, optužnicu ili osuđujuću presudu protiv zvaničnika u državnim institucijama zbog saučesništva u ovim krivičnim djelima.
Kada je riječ o zaštiti, u Crnoj Gori su prošle godine identifikovane 43 žrtve trgovine ljudima. Među njima su bila 32 deteta i 11 odraslih osoba, a najveći broj – čak 38 žrtava – bio je izložen prisilnom radu.
Iako država ima zvanične procedure, posmatrači upozoravaju da policija i tužioci ne postupaju dovoljno proaktivno na terenu, te da većinu tekućih slučajeva pokreću i upućuju nevladine organizacije.
Pomoć i smještaj obezbijeđeni su za 42 žrtve kroz saradnju sa civilnim društvom. Država je sa 50.000 eura finansirala rad jednog skloništa nevladinog sektora za punoletne žene, dok je budžet za državnu ustanovu za djecu žrtve porastao na blizu 204.000 eura.
Ipak, organizacije civilnog društva upozoravaju na ozbiljan problem – državno sklonište za djecu nalazi se u krugu popravnog doma za maloljetnike s problemima u ponašanju, što direktno ugrožava bezbjednost i privatnost žrtava. Dodatni propust je i potpuni nedostatak smještaja i podrške za muškarce.
U izvještaju se navodi da zakon stranim državljanima nudi pravnu zaštitu i privremeni boravak kako bi se spriječilo njihovo protjerivanje, a obezbjeđuje se i podrška žrtvama-svjedocima u sudskim postupcima.
Međutim, posmatrači ističu da vlasti žrtvama i dalje dodjeljuju advokate koji imaju malo ili nimalo iskustva u ovoj oblasti. Sudovi i dalje ne izriču odštete žrtvama u okviru krivičnih presuda, ali je država usvojila i počela primjenjivati nove smjernice za njihovu kompenzaciju.
Crna Gora je i dalje prostor eksploatacije domaćih i stranih državljana. Lanac trgovine ljudima, uglavnom, vode muškarci, pripadnici organizovanih kriminalnih grupa sa područja Zapadnog Balkana.
U lancu seksualne eksploatacije unutar zemlje najčešće završavaju žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih država. Trgovci ih najčešće iskorištavaju u ugostiteljskom sektoru – unutar barova, restorana, noćnih klubova i kafića. S druge strane, djeca su najčešće izložena prisili na prosjačenje.
Kada je riječ o trgovini radnom snagom, u izvještaju se izdvaja slučaj radnika iz Azerbejdžana. Njih su trgovci ljudima vrbovali lažnim obećanjima, a potom ih eksploatisali u građevinskom sektoru kroz uskraćivanje plata, prisilni prekovremeni rad i neadekvatan smještaj.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU