STEGA: Crnogorskog društvo umjesto istinske izborne refome dobilo “ograničenu reformu“

- Crnogorskog društvo je još jednom, umjesto istinske izborne refome, adekvatnog izbornog zakonodavstva u cilju povećanja povjeranja građana u izborni proces, dobilo “ograničenu reformu“ koju je podržala dovoljna većina u Skupštini Crne Gore“, zadovoljavajući svoj a ne opšti – javni interes. Sve to neminovno će dovesti do povećanja broja apsitinenata koji ne žele davati „legitimitet“ dogovorima lidera i koji sve više traže alternative ukupnoj „političkoj eliti“ - navodi se u analizi.

STEGA podsjeća da je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu formiran decembra 2023. godine sa dva ključna cilja: sprovesti sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva i unaprijediti povjerenje javnosti u izborni proces.

Sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva, shodno Odluci o obrazovanu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, podrazumijevala je implementaciju preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku; implementaciju svih preporuka iz Izvještaja ODIHR misije – analiza i prijedlog načina implementacije, saglasno Ustavu Crne Gore; definisanje prijedloga Zakona o izboru odbornika i poslanika; definisanje prijedloga Zakona o biračkom spisku, prijedloga zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i prijedloga Zakona o registrima prebivališta i boravišta; analizu primjene Zakona o ličnoj karti, Zakona o crnogorskom državljanstvu i Zakona o političkim partijama, uz eventualnu pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se utvrdi korisnim ili neophodnim za realizaciju postavljenih ciljeva; jačanje sveukupnih kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti organa zaduženih za izborni proces, uključujući Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije, čime se jača povjerenje javnosti u njihov rad; definisanje prijedloga Kodeksa etičkog ponašanja u izbornoj kampanji; definisanje rješenja o načinu obavljanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu.

- Od svega navedenog, nakon više od godinu i po dana rada Odbora, dobijen je samo Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika - navode u analizi.

Istakli su da je izrada Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja trajala duže od godinu dana, iako je bila jedan od preduslova za dobijanje IBAR-a još juna 2024. godine, dok je izrada izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika trajala svega 20 dana (uključujući neradne dane), bez adekvatne javne rasprave, bez mišljenja relevantnih međunarodnih institucija (ODIHR, Venecijanska komisija) i bez ozbiljnog razmatranja predloga sa sjednica Odbora i rasprave.

- STEGA pozdravlja pozitivne pomake u profesionalizaciji i depolitizaciji organa za sprovođenje izbora, uvođenju izbora u jednom danu, kao i povećanje učešća manje zastupljenog pola, koje predstavljaju gotovo istorijski iskorak u unapređenju izbornog zakonodavstva. Međutim, izmjene podrazumijevaju samo mali dio obećane reforme, koja je realizovana uz sumnjive i neadekvatne procedure - navode iz Redakcije za pravna i politička pitanja.

Ključni razlozi zašto ovakva „limitirana“ reforma nije prihvatljiva su sljedeći: Umjesto da se dobije obećana sveobuhvatnu reformu, koja podrazumijeva kontinuiran i inkluzivan rad, paralelno na više zakona da ne bi dolazilo do kolizije zakonskih rješenja, dobili smo djelimičnu, na više faza isjeckanu, neinkluznivnu reformu odrađenu u samo 20 dana, bez detaljnog pristupa i preispitivanja izmjena zakona koje su usvojene. Ovakvo postupanje nema opravdanje, ni po pitanju rokova ni po pitanju uslova u procesu pregovaranja.

Usvojena reforma nije garant slobodnih izbora

Sa druge strane, izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika ne sadrži ništa od obećanih unapređenja koja se tiču povećanja transparentnosti biračkog spiska; uređivanja i ažuriranja registra prebivališta; uređivanja registra državljana/ki; unapređenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih lica; uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja; unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura na izbornim listama; omogućavanja indivdualnih kandidatura; unapređenja sistema zaštite biračkog prava; uvođenja afirmativne akcije za romsku populaciju, koja i dalje ostaje eksplicitno diskriminisana važećim zakonskim propisima; unapređenja izbornog zakonodavstva u odnosu na OSI; onemogućavanja uticaja iz inotsranstva na izborni proces; sprečavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe i dr.

- Mimo suštinskih manjkavosti ovako površne reforme, izmjenu zakona je pratila limitirana javna rasprava, zakazana samo dan ranije i održana u vidu okruglog stola. Bez obzira na to, gotovo ni jedna izmjena koja se čula na sjednicama Odbora od pridruženih članova i na javnoj raspravi nije uzeta u razmatranje. Pritom, za tražene izmjene zakona nije traženo mišljenje od relevantnih međunarodnih institucija (ODHIR, Venecijanska komisija) - navode iz STEGA.

Rješenja koja su uvedena, sa sobom nose puno otvorenih pitanja i kontradiktornosti. Datum održavanja opštih lokalnih izbora, jun 2027. godine, nanosi štetu i (privremeno) ograničava biračko pravo za preko 230 000 građana koji glasaju u opštinama Cetinje, Petnjica i Mojkovac, Ulcinj, Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Tivat, Zeta, Šavnik i Žabljak.

- Nažalost, “poslanički klubovi” zanemarila su ključnu činjenicu da se mandati mogu skratiti, ali se ne mogu produžiti, što po automatizmu dovodi u pitanje i ustavnost ovih zakonskih odredbi.

Pritom, “usaglašeni termin” održavanja izbora u junu mjesecu, ne može se smatrati dobro osmišljenom odlukom, posebno ne za primorske opštiname koje se tada nalaze u periodu aktivne turističke sezone - navodi STEGA.

Dodatno, ovim izmjenama se, kako navode, ne rješava pitanje okončanja izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, pa se postavlja pitanje na koji način i pod kojim uslovima će već raspisani/održani izbori u ovim opštinama biti završeni, a kada, “dogovoreni” ponovo održani.

STEGA posebno ukazuje na opasnost da dođe do objedinjavanja lokalnih i parlamentarnih izbora.

- Lokalni izbori generalno u Crnoj Gori imaju “drugorazredni” značaj, dok izborne kampanje često ignorišu lokalne probleme, te bi ovakvo rješenje još više potisnuo značaj lokalnih izbora. Savjet Evrope, Evropska unija i OIDHR često ukazuju na opasnost ovakvog rješenja.

U konačnom, ovu “ograničenu” izbornu reformu podržale su i partije vlasti i partije opozicije, očigledno vodeći više računa o svojim interesima i kalkulacijama, a najmanje o interesima građana, koji su o Ustavu Crne Gore nosioci suvereniteta - navode iz Redakcije za pravna i politička pitanja.

Stoga, STEGA, podržavajući sve aktivnosti koje su “korak ka EU”,  upozorava političke elite da je država javno dobro, a Ustav “sporazum države sa građanima”, pa stoga “dogovor lidera” može da očekuje primjeren odgovor građana kojima je (privremeno) zakinuto ustavno pravo da “biraju i budu birani” na fer i demokratskim izborima.

- Iskustvo efekata “dogovora lidera” oko (ne) primjene mišljenja Venecijanske komisije koje se odnosilo na Ustavni sud dovoljno nas upozorava da između “političkog pragmatizma” i “stanačkog oportunizma” uvijek izaberemo ustavnost, zakonotost i vladavinu prava kao temeljne vrijednosti na kojima počivanju (suštinski) evropska društva I države - navode iz STEGA.