Bečić pozvao posalnike da podrže set zakona o biračkom spisku: Stvari izvesti na čistac do kraja godine

Немој да неко нас пита за пола године или за седам-осам мјесеци о бирачком списку. Одговорност је сада на политичким структурама и парламентарцима, поручио је Бечић

Set zakona kojim bi se birački spisak konačno doveo u red spreman čeka u skupštinskoj proceduri i na poslanicima je da pokažu odgovornost prema problemu koji decenijama opterećuje izborne procese u Crnoj Gori, poručio je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Kako je naglasio, ovo pitanje bi trebalo riješti do kraja ove godine i stvari izvesti na čistac.

Tokom jučerašnjeg ministarskog sata, odgovarajući na pitanje potpredsjednice parlamenta i partijske koleginice Anđele Vojinović koje reforme vode do pouzdanog biračkog spiska, te šta se očekuje od Skupštine, Bečić je podsjetio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo radnu grupu koja je još prije osam mjeseci predstavila izmjene koje bi trebalo da riješe višedecenijski problem. Set zakona, kako je istakao, već je u skupštinskoj proceduri i sada je sve na poslanicima.

– Nadležnom odboru je set zakonskih izmjena dostavljen još prije pola godine. Predlozi podrazumijevaju da izmijenimo definiciju prebivališta, da uvedemo terensku kontrolu. To je osnov da imamo tačan i pouzdan birački spisak. Da izbrišemo one ljude koji, i pored svih napora, nisu izvadili novu ličnu kartu u dužem vremenskom periodu, jer su prekršili više zakona države Crne Gore. Uputili smo i novi predlog prije desetak dana, a to je da fotografija bude obavezni dio štampanog izvoda iz biračkog spiska. Otvoreni smo da uvedemo i otisak prsta, ali za to je potrebna brza odluka, jer moraju da se sprovedu nabavke, da se nabavi oprema, a to iziskuje značajno vrijeme, ali vrlo smo radi i da se prihvati taj predlog o kome se još nije govorio u javnosti – kazao je Bečić.

Kako je dodao, nije važno kojim putem će predložena zakonska rješenja stići do plenuma, ali očekuje da to bude do kraja godine.

– Mislim da do kraja decembra moramo stvari da izvedemo na čistac. Hoće li odbor ovo da razmotri, predloži plenumu ili poslanici, samo naprijed. Ako treba, spremni smo da ovo predložimo i preko Vlade Crne Gore. Samo želim da se ovdje svako do decembra izjasni u odnosu na ova pitanja i ponese odgovornost. Nemoj da neko nas pita za pola godine ili za sedam-osam mjeseci o biračkom spisku. Radili smo, analizirali, zaključivali i predlagali. Tako da što je do nas, imate na stolu. Odgovornost je na političkim strukturama i uvaženim parlamentarcima – poručio je potpredsjednik Vlade.

Vojinović: Dijaspora ne treba da strahuje

Potpredsjednica parlamenta Anđela Vojinović obratila se građanima Crne Gore koji žive u inostranstvu, tvrdeći da su navodi da bi zbog predloženih rješenja mogli ostati bez ustavnih prava manipulacija.

– Ne dozvolite da vama manipulišu. Niko vam ne može oduzeti crnogorsko državljanstvo, jer je to pitanje regulisano Ustavom, a pitanje prebivališta i biračkog prava su potpuno dva različita pravna pitanja u odnosu na pitanje državljanstva. Crna Gora se priprema za članstvo u Evropskoj uniji, a kada postane članica, građani će imati pravo da slobodno žive i rade širom EU. Zato je prirodno da već danas razgovaramo o tome kako da uredimo naša pravila, da budu jasna, pravična i prilagođena stvarnom životu, i da neko ko živi u inostranstvu ne mora da strahuje za svoja prava zbog različitih zlonamjernih tumačenja određenih rešenja ovoga predloženog zakona – kazala je Vojinović.

Ukazao je i na sve nedostake u evidenciji birača koje je utvrdila radna grupa MUP-a, među kojima je i mimoilaženje biračkog spiska i popisa stanovništa u čak 50.000 lica, te da čak 14.000 osoba koje su u biračkom spisku skoro 20 godina nije izvadilo ličnu kartu. Uz ocjenu da je jedan od ključnih problema važeći Zakon o registru prebivališta i boravišta, ukazao je da on predviđa da se osoba koja dobije državljanstva po osnovu porijekla automatski dodaje i u registar prebivališta, iako možda nikada nije ni došla u Crnu Goru. U tom kontekstu, podsjetio je i na slučaj izbora u Šavniku iz 2018. godine, koji do danas nisu okončani.

– Vjerovatno da takav slučaj ne postoji u ovom trenutku nigdje u Evropi. Par mjeseci pred te izbore prepisano je oko četvrtinu ukupnog broja birača. A šta se desilo nakon izbora? Najveći dio tih birača se vratio, dominantno u svoje matične opštine gdje su imali prebivalište, a za jedan broj su utvrđene negativne terenske provjere. Od tih koji su tada promijenili prebivalište u izbornom inženjeringu oko 80–85 odsto ili se vratilo ili su im utvrđene negativne terenske provjere. Ako se neko vratio u matičnu opštinu, vratio se i u birački spisak, odnosno u izvod iz biračkog spiska tog upravnog mjesta gdje živi i gdje ima istinsko prebivalište, a ovamo je zamrznut birački spisak. A ne možemo, po zakonu, imati jedno lice na dva mjesta, na dva biračka mjesta u Crnoj Gori – rekao je Bečić.

Preuzmite našu aplikaciju