Crna Gora pred vratima evropskog tržišta

Usvajanje dokumenta planirano je za 30. septembar ove godine, nakon čega bi o njemu trebalo da se razgovara na samitu Evropskog savjeta 15. oktobra. Tek nakon te političke rasprave i na narednim samitima države članice treba da se izjasne o predloženim promjenama, od kojih se dio odnosi na funkcionisanje same Unije, a dio na način na koji bi se buduće proširenje sprovodilo. 
Za Crnu Goru ovaj proces dolazi u posebno važnom trenutku. Sa sva 33 otvorena pregovaračka poglavlja i 18 privremeno zatvorenih, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja, pa će odluke o budućem modelu proširenja za nju imati neposrednije posljedice nego za ostale kandidate sa Zapadnog Balkana.

Zbog toga se za Podgoricu sve više otvara pitanje šta evropska integracija može da donese prije formalnog članstva.

Najbolji primjer već postoji u platnom prometu. Crna Gora je uključivanjem u SEPA dobila pristup jedinstvenom evropskom platnom prostoru. Za prvih šest mjeseci realizovano je 82.213 transakcija, vrijednih više od 1,6 milijardi eura. Prosječna naknada za međunarodnu transakciju pala je sa 73,4 eura kod SWIFT plaćanja na 6,21 euro, a građani i kompanije su, prema procjeni Centralne banke Crne Gore, uštedjeli više od 3,8 miliona eura.

SEPA pokazuje kako postepena integracija može da izgleda u praksi: ne kao zamjena za članstvo, već kao postepeno usklađivanje sa evropskim sistemima. Takav pristup EU sada nastoji da proširi i na druge oblasti, ali uz uslov da zemlje kandidati ispune neophodne standarde i sprovedu reforme.

Ekonomski potencijal takve integracije pokazuje i najnovija analiza Međunarodnog monetarnog fonda. Naime, MMF procjenjuje da bi uklanjanje trgovinskih, regulatornih i logističkih prepreka između Zapadnog Balkana i EU moglo regionu donijeti između četvrtine i polovine ekonomskih koristi koje bi proizašle iz punog članstva. U industrijskoj trgovini, necarinske barijere između regiona i EU, prema procjeni MMF-a, imaju ekvivalent troška od oko osam do 14 odsto.

U pripremi akcioni planovi za najbolje kandidate: Brisel razmatra mogućnost utvrđivanja ciljnih datuma za Crnu Goru

To nije prognoza za Crnu Goru, ali je važno za njenu ekonomiju, jer je riječ o malom i otvorenom tržištu. Veće uključivanje u evropsko tržište može da otvori više prostora za domaće kompanije, izvoz i investicije, ali istovremeno donosi i jaču konkurenciju.

Zato postepena integracija ne znači prečicu do članstva. Osnovni uslovi ostaju isti. Crna Gora mora da nastavi reforme, posebno u oblasti vladavine prava, jačanja institucija i primjene evropskog zakonodavstva. Evropsko tržište neće samo po sebi promijeniti domaću ekonomiju ako kompanije i institucije nijesu spremne da koriste mogućnosti koje ono pruža.

Novi radni program Komisije važan je zato što pokazuje da se priprema za proširenje odvija na dvije strane. Kandidati moraju da završe reforme i pripreme se za članstvo, dok sama EU preispituje svoje politike i institucije kako bi bila spremna za nove članice.

Za Crnu Goru to znači da evropska integracija više nije samo pitanje broja zatvorenih poglavlja. Dio evropskog prostora već je dostupan, kao što pokazuje SEPA, a postepena integracija može taj prostor da proširi.

Koliko će od toga Crna Gora zaista imati koristi zavisiće od toga koliko će brzo sprovoditi reforme i koliko će domaća privreda biti sposobna da iskoristi pristup većem evropskom tržištu.