Ustav između čestih promjena i potrebe za pravnom sigurnošću

Skupština Crne Gore usvojila je sedam zakonskih predloga iz oblasti pravosuđa, unutrašnjih poslova i državne uprave, među kojima i Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima. Izmjene i dopune Krivičnog zakonika dobile su podršku 54 poslanika, dok je Zakon o unutrašnjim poslovima usvojen sa 45 glasova. 

Izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima promijenjeni su, između ostalog, i uslovi za zapošljavanje u državnoj upravi. Omogućeno je da kandidat bude zaposlen prije položenog stručnog ispita, uz obavezu da taj ispit položi naknadno. Predloženo rješenje predviđeno je kao privremeno i trebalo bi da važi do kraja 2027. godine. Međutim, ova norma izazvala je brojne reakcije, uz tvrdnje da ovakav koncept otvara vrata partijskom zapošljavanju u susret izborima.

U središtu novog Krivičnog zakonika nalaze se rješenja koja se odnose na zaštitu od nasilja, uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela, zaštitu zdravstvenih radnika, govor mržnje, elektronski nadzor i odgovornost za nezakonito bogaćenje funkcionera. Na tekst su podnijeta 22 amandmana, a predviđeno je da zakon počne da se primjenjuje dan nakon objavljivanja u "Službenom listu".

Međutim, svako proširivanje krivičnopravne zaštite istovremeno znači i zadiranje države u prostor prava i sloboda pojedinca. Zbog toga je ustavni princip zakonitosti jedan od ključnih oslonaca takvih reformi. Građanin mora unaprijed znati koje je ponašanje kažnjivo, pod kojim uslovima i kakva sankcija može uslijediti. Zakon ne može naknadno stvarati krivičnu odgovornost za postupanje koje u trenutku kada se dogodilo nije bilo krivično djelo.

Upravo je pitanje retroaktivnosti otvoreno tokom skupštinske rasprave. Lider DNP-a i poslanik Milan Knežević ukazao je na problem procesuiranja nezakonito stečene imovine iz ranijih perioda, dok je iz vlasti poručeno da se nova rješenja naslanjaju na postojeći sistem oduzimanja imovine stečene kriminalom.

Još osjetljivije pitanje predstavlja govor mržnje. Njegovo krivičnopravno sankcionisanje mora istovremeno štititi građane od podsticanja nasilja i mržnje, ali i poštovati slobodu izražavanja. Ustavna zaštita slobode govora ne znači da je svaka izgovorena ili objavljena poruka dozvoljena, ali ograničenja moraju biti precizna i zasnovana na zakonu.

Tokom rasprave otvorena je i mogućnost da se u Krivični zakonik naknadno uvede posebno krivično d‌jelo koje bi se odnosilo na veličanje ratnih zločinaca. Bošnjačka stranka odlučila je da povuče svoj amandman dok ne dobije mišljenje Evropske komisije, uz najavu da će pitanje ponovo biti pokrenuto nakon stupanja izmjena na snagu.

Ustavna dimenzija cijelog procesa posebno dolazi do izražaja zbog upozorenja da se najviši pravni akti i ključni zakoni mijenjaju veoma često. Poslanik Zoran Mikić ukazao je da su Krivični zakonik i Ustav među aktima koji su u posljednjem periodu često mijenjani, uz ocjenu da njihova funkcija podrazumijeva određeni stepen stabilnosti.

Istovremeno, dok parlament mijenja zakone, izostalo je izjašnjavanje o vladinom predlogu ustavnih izmjena. Za njegovo uvrštavanje na dnevni red glasalo je 46 poslanika, ali u sali nije bilo dovoljno poslanika za potrebnu dvotrećinsku većinu. Predlog predviđa obaveznu prethodnu provjeru integriteta mandatara i kandidata za članove Vlade. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić najavio je nove razgovore predstavnika Vlade, parlamentarne većine i opozicije, dok je Ustavni odbor ranije podržao predlog, uz primjedbe većine članova da pojedine odredbe nijesu dovoljno obrazložene.

Evropske integracije tako pred crnogorsko zakonodavstvo postavljaju dvostruki zahtjev: usklađivanje sa evropskim standardima, ali i očuvanje domaćih ustavnih principa. Između ta dva zahtjeva nema nužno sukoba. Naprotiv, smisao reforme trebalo bi da bude stvaranje sistema u kojem su zakoni stabilni i predvidivi, prava zaštićena, a institucije sposobne da ono što piše u zakonu zaista sprovedu.