Vujović: Politički pritisak odvraća kvalitetne kandidate

Naime, od decembra se bezuspješno sprovode konkursi za izbor članova i predsjednika Centralne izborne komisije, a dok se čekaju kandidati koji će ispuniti uslove konkursa, na čekanju su i odgovori na brojna pitanja. Glavni razlozi zbog kojeg se trenutno nalazimo u praznom prostoru između Državne izborne komisisije i CIK izvršni direktor Centra za istraživanje i monitoring Zlatko Vujović vidi u tome što postoji procedura koja štiti od političkog uticaja i što je sve manje kvalitetnih kadrova koji žele da zarad funkcije budu kolaterala političkih prepucavanja. 

Nakon što dva konkursa za izbor članova i predsjednika CIK nijesu uspješno okončni jer niko nije ispunio neophodne uslove za čelnika te institucije, očekuje se i raspisivanje trećeg. Kada se forimira, CIK će, između ostalog, sačekati brojna neriješena pitanja, poput epiloga šavničkih izbora iz 2023. godine i potvrđivanje mandata odbornicima i poslanicima, a u slučaju da lokalna ili državna vlast ostane bez mandata, izbore nema ko da raspiše. Da li će treći pokušaj biti uspješan nije izvjesno. Kako ističe Vujović, neuspjeh u konstituisanju CIK poljedica je mehanizma koji štiti od političkog uticaja, sa jedne strane, i sve manjeg broja kvalitetnih kadrova koji su spremni da trpe politički pritisak i uvrede, sa druge strane.

– Jedan od problema sa kojim se suočavamo jeste nedovoljan broj kvalitetnih kadrova koji su spremni da preuzmu odgovornost za pozicije u CIK-u. Takođe, imamo složen mehanizam izbora članova, koji bi trebalo da podstakne kompromis i konsenzus između članova Komisije i spriječi se politički uticaj. Naravno, kada bi smo imali situaciju da o tome odlučuje jedna politička partija, to bi bilo efikasnije, ali ne bismo dobili Komisiju od integriteta, onu koja je spremna da odlučuje. Tako da, s jedne strane, imamo komplikovan mehanizam u cilju očuvanja integriteta, a s druge strane imamo demotivišući efekat za kvalitetne kadrove koji nisu spremni da konkurišu na određene funkcije zbog pritiska i kampanje defamacije, koja se vodi zavisno od toga kojem bloku, odnosno kojoj političkoj partiji smetaju određeni kandidati – kazao je Vujović za "Dan".

Dodaje da se sa sličnim problemom suočavamo i u slučaju izbora direktora ASK, gdje postoji sličan mehanizam koji se koristi za izbor članova Savjeta ASK.

– To govori, između ostalog, da svi članovi ASK ne pripadaju vladajućoj strukturi. I to je i bio cilj, da se podstakne kompromis i konsenzus u donošenju odluka, a ne da odlučuju oni koji predstavljaju trenutnu većinu. Političke partije moraju da shvate da moraju postići konsenzus i kompromis oko ovoga, a s druge strane i mediji i političke partije treba da shvate da ne mogu svi ljudi koji su stručni da pristanu da se vode besprizorne kampanje koje imaju za cilj zastrašivanje i defamaciju. Nedovoljna je motivacija za prijavljivanje za te pozicije iz prostog razloga što ljudi ne žele da svakog dana trpe brojne uvrede, primitivna obraćanja i da ne budu zaštićeni. Znači, oni koji bi trebalo da imaju integriteta u određenim institucijama stalno su meta pritisaka, ucjena i uvreda, i onda se postavlja pitanje da li je to vrijedno toga – navodi direktor CEMI-ja.

Rastući problem koje se ogleda u tome da se kvalitetni kadrovi ne prijavljuju na konkurse za visoke funkcije u držanom sistemu, prema njegovoj ocjeni, vidljiv je i u izboru sudija, ali i u drugim oblastima koje nisu isključivo partijske.

ASK bez direktora u punom mandatu: Drakić nije izabran