Tamna strana Mjeseca u stvari nije tamna - samo je mi tako vidimo

Pri posmatranju Mjeseca sa Zemlje vidimo samo jednu njegovu stranu, ali šta se krije na onoj drugoj, "mračnoj" koju nikada ne vidimo?

Zahvaljujući misiji "Artemis 2“, ljudi prvi put poslije više od 50 godina ponovo obilaze Mjesec i šalju snimke njegove skrivene strane, otkrivajući detalje koji su do sada bili dostupni samo sondama. Šta nam ti prizori govore o nastanku Mjeseca, ali i o budućnosti čovječanstva u svemiru, objasnio je fizičar Slobodan Bubnjević za RTS.

Ističući da u našem jeziku postoji nesrećan naziv „mračna strana Mjeseca“, objasnio je da je to, u stvari, strana Mjeseca koja se nikada ne vidi, jer se Zemljin satelit nalazi u sinhronoj rotaciji.

- Druga strana Mjeseca je potpuno normalna i, kada bismo živjeli na njemu, to ne bismo mogli da primijetimo, ona je osunčana. Mi to sa Zemlje nikada ne vidimo. Spektakularno je što je ova fantastična misija "Artemis 2" svoj vrhunac doživjela time što nam je omogućila da vidimo stranu Mjeseca koju sa Zemlje ne možemo da vidimo. Jedini način je da odemo na drugu stranu Mjeseca - rekao je Slobodan Bubnjević.

Poslije pola veka ljudi ponovo obilaze Mjesec

- Misija "Artemis II" premašila je rekord koji je postavila misija "Apolo 13", a to se dogodilo zbog takve putanje. Najprije je dostignuta najudaljenija tačka, nakon čega se "Artemis" polako približavao Mjesecu, pa smo vidjeli nekoliko uzbudljivih fenomena povezanih sa odnosom Zemlje i Mjeseca. Članovi letjelice Orion oko 40 minuta bili su u komunikacionom mraku, Mjesec je zaklonio Sunce, pa su astronauti posmatrali pomračenje. Videli su Veneru i nekoliko meteora, što su zaista čarobni prizor - rekao je Slobodan Bubnjević.

Artemis oborio rekord najveće udaljenosti od Zemlje koji je postavio Apolo 13

Ističe da čovječanstvo, uprkos smanjenju budžeta i teškim političkim okolnostima, kao i ratovima na Zemlji, ipak može da ostvaruje ovakve poduhvate, pri čemu su tehnički rizici danas znatno manji.

Artemis II je velika priprema za misije koje dolaze

- Amerikanci planiraju da pošalju ljudsku misiju na Mars, a da bi se te misije ostvarile, neophodno je ponovo se vratiti na Mjesec - istakao je Bubnjević.

Kako će izgledati povratak letjelice Orion na Zemlju

- To je prilično standardizovana procedura koju viđamo, jer astronauti stalno borave u Zemljinoj orbiti, na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Ovo neće biti mnogo drugačije. Interesantno je da je ova letjelica, da bi napustila Zemljino gravitaciono polje, morala da postigne drugu kosmičku brzinu od 40.000 kilometara na sat, što je i zahtijevalo ovako moćnu raketu. Zbog toga je ovakav poduhvat bitno drugačiji od svih drugih koje smo viđali tokom poslednjih 50 godina. Pošto se letjelica vraća sa te velike udaljenosti, prilikom dolaska do Zemlje ponovo će dostići brzinu od 40.000 kilometara na sat. Usporavanje će biti veliki izazov i očekuje se da će sve proći potpuno bezbjedno - rekao je Slobodan Bubnjević.

(RTS)