Протојереј-ставрофор Гојко Перовић

Perović

Foto: Srđan Boljević
DAN portal

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Gojko Perović: Nije dobro da politika bude bez vjerujućih ljudi

Spasenje duše nije uslovljeno političkim životom i da ne zavisi od njega, kazao je on

Hrišćani ne treba da se vezuju za bilo koju od pojedinačnih stranaka a još manje za nekog lidera, i da ih obogotvoravaju, u smislu neke bezuslovne odanosti, očaranja i razočarenja, kayao je za Radio Svetigoru protojerej-stavrofor Gojko Perović.

Perović je u emisiji na Radiju Svetigora govorio o odnosu Crkve prema predstojećim izborima i učešću vjerujućih ljudi u njima.

Na dileme vjernika vezne za potrebu njihovog učešća u ovom političkom procesu, otac Gojko je iznio stav Crkve da spasenje duše nije uslovljeno političkim životom i da ne zavisi od njega, te da se duhovni život hrišćana može odvijati i mimo političkih procesa koji ih okružuju.

- Crkva u ovom svijetu postoji kako bi ljude usmjerila na važnost duhovnog života i potvrdila postojanje “stvari nevidljivih” po riječima apostola Pavla. I po crkvenom i po državnom ustrojstvu, zadatak Crkve u ovom svijetu nije njeno uključivanje u stranački, parlamentarni život, niti njeno učešće u nekoj od grana zemaljske vlasti. Sve to sugeriše jednu distancu Crkve i ljudi u njoj, u odnosu na politiku. Međutim, na drugoj strani, iako ih ne motiviše u tom pravcu Crkva ne zabranjuje vjernicima da se aktivno uključe u politički život, na način koji im propisuje državni Ustav, a to je – da biraju i da budu birani. To bi bio jedan od načina da se ispuni ona Gospodnja zapovjest da čovjek da “Bogu Božije, a caru carevo”- objasnio je Perović. 

Dodao je da učešće vjernika u izborima i u konstituisanju vlasti koja će da upravlja njihovim zemaljskim životima, ne samo da nije grijeh i nije uniženje duhovnosti nego se naprotiv, preporučuje svima onima koji hoće da preuzmu odgovornosti pred Bogom i ljudima, za sopstvene živote i svojih bližnjih.

- Istorija Crkve je prepuna primjera pobožnih vladara, primjera molitve, podviga i posta u tokovima zemaljskog i političkog života. Niti treba od političara očekivati bezgrešnost ili svemoć, jer iz takvih očekivanja često izlazi nerealan odnos ljudi prema politici. Naprotiv, građanski i politički emancipovano hrišćani pred svake izbore treba da sagledaju koja od politika/lista i političkih ličnosti koje se nude zadovoljavaju njihove ljudske, duhovne, građanske, ekonomske nazore i potrebe- naveo je Perović. 

On smatra da građani ne mogu izdati ili iznevjeriti stranke, jer su te stranke nastale i deklarisale su se kao one koje će služiti interesima građama.

- Ali, stranke mogu itakako izdati građane ukoliko ne ispune svoja predizborna obećanja na osnovu kojih su dobili povjerenje da vrše vlast i uživaju benefite u vezi toga- istakao je Perović. 

Po njegovom mišljenju zrela građanska društva, naročito ona sekularna, traže od građana, pa među njima i od vjernika, da se, koliko je god to moguće, uključe u izgradnju institucija, da glasaju, da se kandiduju, preispitujući svaki naredni put svoj prethodni stav, kako bi, na taj način, povećali stepen odgovornosti samih političara i stranaka.

- Dakle, molitva može i mora bez politike, ali nije dobro da politički i društveni život bude bez vjerujućih ljudi – jer bi to oduzelo snagu i kvalitet političkim procesima- zaključio je Perović. 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Vezane vijesti

Велибор Џомић
Џомић: Шта нам поручује један православни свештеник погрешним закључаком о прекинутом правном континуитету наше Цркве у Црној Гори?
Данас један православни свештеник стоји на становишту да је црквени и правни континуитет прекинут наводном ”смрћу” Православне цркве у Црној Гори, а тиме нам поручује исто оно што слушамо годинама од стране освједочених црквомрзаца - да је СПЦ настала прије сто година и да јој се само од 1918. може признати правни субјективитет, каже др Велибор Џомић

IZBOR UREDNIKA