Sting otkrio koji muzičar mu je postao prijatelj za cio život

The Police su upravo zbog toga već imali svoj dio unutrašnjih problema, a svaki njihov album bio je povod za brojne svađe, i to mnogo prije nego što bi uopšte imali jasnu ideju u kom pravcu će njihove pjesme ići. Međutim, nakon što je započeo solo karijeru i otkrio šta sve može sam, basista je smatrao da postoji mnogo zanimljivijih umjetnika sa kojima bi mogao da sarađuje, a koji nisu pripadali tradicionalnom rokerskom svijetu, piše Farout magazin.

Kada se pogleda kompletna Stingova diskografija, jasno je da mu je poslednje što je želio bilo da bude tradicionalna rok zvijezda. Nije mu se dopadala ideja da do kraja života ostane u jednom muzičkom žanru i, čak i kada je mogao da zaradi koliko god želi zahvaljujući pjesmama poput „Every Breath You Take“, nije želio da to postane njegov jedini identitet. Vjerovatno je upravo zato polovinu svog prvog solo albuma posvetio saradnji sa nekim od najboljih džez muzičara koje je mogao da pronađe.

Mnoge pjesme sa tog albuma zvučale su kao da bi ih izveo The Police da je frontmen to želeo, ali bilo je i numera u kojima je Sting zakoračio u potpuno drugačije muzičke pravce. „Fortress Around Your Heart“ prekršila je pravila o tome kako bi velika pop pjesma trebalo da zvuči, a iako je to u tom trenutku bilo sjajno, na narednim albumima uslijedilo je još mnogo sličnih eksperimenata.

Sting je uvidio da postoji veliki neiskorišćeni potencijal u stvaranju odvažnije muzike. Iako takve pjesme nisu morale da dožive istu popularnost kod publike kao one koje je snimao sa grupom The Police, njemu to nije smetalo. Više nije bio ista osoba kao u tom bendu, a saradnja sa muzičarima poput Dominika Milera na kasnijim pjesmama pružila mu je potpuno novu muzičku paletu koju ranije nije imao.

Do 1990-ih godina dostigao je status muzičke legende, sarađujući sa ljudima poput Stivija Vondera, ali je i dalje želio da mijenja stvari kad god bi za to imao priliku. I dok bi mnogi umjetnici Stingovog kalibra mogli da uzmu nekoga pod svoje i sa njim naprave muziku koja je malo drugačija od onoga na šta su navikli, odluka da na jednoj od svojih pjesama sarađuje sa Šegijem svakako je predstavljala veliko iznenađenje za njegove obožavaoce.

Pesme „It Wasn’t Me“ i „Boombastic“ nisu bile baš ono što su Stingovi obožavaoci prvo željeli da čuju, ali nakon saradnje sa Šegijem na albumu „Duets“, Sting je osjetio da je u njemu pronašao prijatelja za cio život.

„Šegi i ja smo postali bliski prijatelji. Smešno je kada upoznaš nekoga ko ti je srodna duša. Postoji nešto drugo, nešto čudno. Prvi put smo se sreli dok smo snimali pjesmu ‘Don’t Make Me Wait’, koju smo prije nekoliko godina snimili u Los Anđelesu. To je bio početak odnosa za cio život. To je bromansa i ne stidim se toga“, rekao je Sting.

A za sve one koji se i dalje pitaju kako je ova saradnja uopšte funkcionisala, Šagijev jedinstveni glas zapravo se odlično uklopio u pjesmu. Stingov hrapavi glas gotovo svakoj pjesmi mogao je da da posebnu težinu, ali prava snaga numere bila je u tome što su njih dvojica savršeno nadopunjavali jedan drugog dok pjevaju, naročito kada Šagi unese dodatni ritam u mnoge Stingove melodije.

Ovakva saradnja bila je poslednja stvar koju je većina ljudi očekivala, ali Sting je volio da iznenađuje publiku svaki put kada bi snimao album. Dopadala mu se ideja da ljudima ponudi nešto što nikada ranije nisu čuli, a neke od najvećih svetskih zvijezda mogle bi da nauče ponešto od njegove spremnosti da svaki put kada snima novi album isproba nešto drugačije.