Cijene u Hrvatskoj divljaju: Kilogram paradajza statusni simbol, povrće skuplje od mesa

Trgovci i logističari već najavljuju lančano poskupljenje hrane na policama i više od pet posto, pravdajući to skupljim transportom i višom cijenom energenata. Sindikati i udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da je gorivo često tek izgovor za vještačko dizanje marži i lov u mutnom. Jesu li nova poskupljenja opravdana i gdje je granica?

Tikvice dva, odnosno šargarepa dva i po eura, krastavac za pet, a ljutika (šalot) i po osam eura po kilogramu ili pak paradajz po sedam eura. Cijene na zagrebačkoj pijaci Dolac nemilosrdne su prema novčanicima građana, piše hrvatski N1.

Novinarka je pitala prodavača iz Donje Zeline Senada Hujića zašto je kod njega paradajz po sedam, a kod drugih po dua evra.

- Zato što je to od sjemenke do gotovog proizvoda, ne koristi se ništa što je štetno za ljude. Znači mi smo službeno sertifikovani (op.a. podiže sertifikat sa štanda) ekološki proizvođači -ističe Hujić.

Ekipa N1 iz Hrvatske probala je njegov paradajz i zaista je drugačiji nego u prodavnicama, onako mesnat.

Paradajz kao statusni simbol

Kilogram paradajza postao je statusni simbol, a kupci, iako vjerni kvalitetu provjerenih trgovaca - sve teže podnose neizvjesnost novih poskupljenja.

Đurđica iz Zagreba kaže da jako puno troši na hranu.

- Pa nekih 700, 800 eura. Jako puno. To je doručak, ručak večera, mliječni proizvodi, voće, povrće. Mesa najmanje, ali je povrće i voće jako skupo - naglašava.

Prodavačica na pijaci Katarina kaže kako mora rušiti cijene jer ljudi ne kupuju.

- Sve pada. Nemam kome prodati pa moram dati jeftinije. Sad drže cijene po deset eura kilu pasulja ovoga, a ja dam po osam. Kad ne ide - ne ide, moram dat kak' ide - napominje.

Tradicionalni nedjeljni ručak tako dobija potpuno novu matematiku. Kilogram svinjskog buta od četiri do pet eura, pa čak i domaća kokoš na akciji za dva, postali su jeftiniji od povrća na pijaci.

Novi udar na novčanike

I dok su građani već "do grla" u troškovima, stiže novi udar na novčanike. Skok cijena goriva ponovo ljulja ionako nestabilne police s hranom. Svaki cent više na benzinskim pumpama, na blagajnama prodavnica ekspresno se pretvara u eure.

Vještačko pumpanje trgovačkih marži

Udruženja za zaštitu potrošača u tome vide samo paravan. Smatraju da se skuplji prijevoz koristi za vještačko pumpanje trgovačkih marži.

- Mene je prošle nedjelje nazvala jedna gospođa iz jednog dalmatinskog grada i žalila se na boraniju koja košta deset eura. I onda smo išli računati. deset eura je dva posto od medijalne penzije koja iznosi 504 eura. Računali smo kad bi recimo premijer plaćao dva posto od svoje plate od šest i po hiljada ili narodni poslanici od četiri i po hiljada, onda bi premijerova kila boranije bila 130 eura, a narodnim poslanicima bi bila 90 eura. Pa kad bi oni toliko platili onda bi neko možda vodio računa o cijenama u Hrvatskoj - ističe Ana Knežević iz Udruženja za zaštitu potrošača.

Hrana postaje luksuz

Vladine mjere i zamrzavanja cijena naftnih derivata te određenih namirnica očigledno imaju svoj limit. Dok se lanci proizvodnje i distribucije pravdaju troškovima, račun na blagajnama ostaje isti - svakim danom sve veći. Građani su ponovno ostavljeni da sami pronađu formulu kako platiti hranu koja polako postaje luksuz.

(N1 Zagreb)