Bugari danas biraju predsjednika: Test za prorusku stranku premijera Rumena Radeva

Ovo glasanje predstavljaće i prvi veliki test za proruski orijentisanu stranku „Progresivna Bugarska“, premijera Rumena Radeva, nakon njenog trijumfa na parlamentarnim izborima u aprilu.

Uprkos rekordnom broju kandidata, očekuje se da će odluka o pobjedniku biti donijeta u drugom krugu, u kojem bi snage trebalo da odmjere aktuelna predsjednica Ilijana Jotova, koju podržava Radevova stranka, i bivši privremeni premijer Andrej Gurov, iza kojeg stoje prozapadne opozicione stranke.

Predizbornom kampanjom dominirale su teme ruske invazije na Ukrajinu i sve intenzivnijih sukoba u Crnom moru.

Nedavni napadi dronovima na trgovačke brodove u blizini bugarske obale pojačali su bezbjednosnu zabrinutost u ovoj članici Evropske unije i NATO-a.

Napadi su izazvali strahovanja da bi Rusija mogla dodatno da proširi sukob, zbog čega je bugarska vlada zatražila pomoć partnera u jačanju pomorske bezbjednosti.

Kandidati su nastojali da odgovore i na zabrinutost građana zbog rasta cijena energenata i inflacije, dok se mnoge porodice, naročito u ruralnim područjima, bore da sastave kraj s krajem.

Biračka mjesta, koja su otvorena u sedam časova, trebalo bi da budu zatvorena u 20 časova. Nakon zatvaranja biće objavljene prve izlazne ankete, dok se preliminarni rezultati očekuju u ponedjeljak.

Očekuje se da će izbori biti nastavljeni u drugom krugu, jer nijedan od 27 kandidata, prema procjenama, neće osvojiti apsolutnu većinu u prvom krugu.

Izlaznost mora biti veća od 50 odsto od ukupno 6,6 miliona registrovanih birača, a pobjedniku je potrebna većina glasova. Prema projekcijama, izlaznost u nedjelju biće manja od 40 odsto, što ukazuje na vjerovatno održavanje drugog kruga 1. novembra.

Aktuelna predsjednica Bugarske favoritkinja na izborima

Ilijana Jotova, 62-godišnja novinarka i bivša poslanica Evropskog parlamenta, aktuelna je predsjednica Bugarske i jedna od glavnih favoritkinja na izborima.

Prethodno je obavljala funkciju potpredsjednice države tokom dva Radevova predsjednička mandata. Na mjesto predsjednice stupila je u januaru 2026. godine, nakon što je Radev podnio ostavku kako bi se kandidovao za parlament, a sada se bori za sopstveni mandat.

Jotova nastupa kao nezavisna kandidatkinja, ali ima zvaničnu podršku stranke „Progresivna Bugarska“ i Socijalističke partije, u kojoj je započela političku karijeru.

Ukoliko pobijedi, Jotova će postati prva žena u istoriji Bugarske izabrana na funkciju predsjednice države.

Analitičari očekuju da će nastaviti Radevovu politiku očuvanja evropskog puta Bugarske, ali će se istovremeno zalagati za unapređenje odnosa sa Rusijom i ukidanje sankcija. I Jotova i Radev pozivali su na diplomatsko rješenje za okončanje rata u Ukrajini.

Obraćajući se pristalicama na predizbornom skupu ove sedmice, Jotova je izjavila da se „zalagala za mir putem pregovora, a ne primjene sile“.

Posmatrači ocjenjuju da bi njena pobjeda zadržala predsjedničku funkciju u rukama vladajuće većine, dok bi takva koncentracija moći mogla da oslabi sposobnost institucija da efikasno kontrolišu odluke vlasti i obezbijede ravnotežu između različitih grana vlasti.

Bivši viceguverner centralne banke glavni protivkandidat

Glavni protivkandidat Ilijane Jotove je ekonomista Andrej Gurov, bivši viceguverner centralne banke i privremeni premijer koji je predvodio zemlju tokom prvih mjeseci 2026. godine. Njega podržava prozapadna reformistička opozicija.

Gurov, koji je više puta iskazao snažnu podršku Ukrajini, tokom svog premijerskog mandata potpisao je sporazum o bezbjednosnoj saradnji sa Kijevom.

- Želim da Bugarska ima sopstveni glas u Evropi. Da bude pouzdan saveznik NATO-a koji brani svoje interese kroz spremnost, snažnu diplomatiju i jasan stav - poručio je pristalicama ove sedmice.

Prema najnovijim istraživanjima javnog mnjenja, Jotova ima prednost u prvom krugu izbora, sa podrškom između 40 i 45 odsto birača, dok Gurov ima između 25 i 30 odsto. Margina greške iznosi tri procentna poena.

Ipak, pojedini posmatrači smatraju da bi Gurov mogao imati veće šanse u drugom krugu, kada na ishod izbora mogu uticati i birači koji su u prvom krugu podržali kandidate koji nijesu prošli dalje.

Predsjednici Bugarske biraju se neposredno, na mandat od pet godina, a ista osoba može obavljati tu funkciju najviše dva mandata. Iako je predsjednička funkcija uglavnom ceremonijalnog karaktera, neposredan izbor daje predsjedniku veći politički legitimitet i autoritet.

Predsjednik je vrhovni komandant oružanih snaga, može staviti veto na zakone, potpisuje međunarodne ugovore i imenuje ambasadore.