Fon der Lajen: Zbog rata na Bliskom istoku gubimo pola milijarde eura dnevno

- Surova stvarnost s kojom se svi moramo suočiti – posledice ovog sukoba mogle bi se osjećati mjesecima ili čak godinama koje dolaze. Ovo je druga velika energetska kriza u kratkom razdoblju od četiri godine-, rekla je Fon der Lajen u raspravi o strategiji EU-a kao odgovoru na krizu na Bliskom istoku, njenim implikacijama na cijene energije i dostupnost đubriva.

Istakla je da je u Evropskoj uniji u 60 dana sukoba račun za uvoz fosilnih goriva povećan za više od 27 milijardi eura za istu količinu energije uvezenu prije rata.

- Gubimo gotovo 500 miliona eura dnevno- rekla je. Zato se Evropa mora osloboditi od zavisnosti od fosilnih goriva.

Evropa u kriznom režimu: Kako su samiti lidera EU postali nefunkcionalni

Predsjednica Komisije navodi da su države članice s više niskougljeničnih izvora u svom energetskom miksu manje pogođene krizom, istakavši primjer Švedske.

- Na primjer, u Švedskoj, kada cijena gasa poraste za euro po megavat-satu (MWh), račun za struju raste samo za 0,04 eura po MWh, jer gotovo sva švedska električna energija dolazi iz obnovljivih izvora i nuklearne energije-  rekla je.

S obzirom na to da sve države članice imaju različit energetski miks, ne postoji jedinstveno rješenje koje bi u ovoj krizi bilo primjenljivo na sve.

Fon der Lajen je podsjetila da je Komisija prošle nedjelje predstavila niz mjera koje se mogu različito kombinovati u različitim djelovima Unije. Ključni element tih mjera je veća koordinacija među državama članicama.

- Predlažemo jaču koordinaciju, ne samo u popunjavanju nacionalnih skladišta gasa, već i kada su u pitanju rezerve goriva – posebno mlaznog goriva i dizela, gdje se tržišta smanjuju. Možemo biti puno efikasniji ako koordiniramo otpuštanje zaliha nafte i osiguramo da rafinerije mogu povećati proizvodnju širom Unije-  rekla je Fon der Lajen.Takođe je ključno da sve mjere usmjerene na podršku domaćinstvima i privredi budu ciljane.

- Tokom poslednje krize, samo četvrtina hitne pomoći bila je usmjerena na ranjiva domaćinstva i kompanije. Više od 350 milijardi eura potrošeno je na neciljane mjere. To je imalo ogroman uticaj na finansije država članica, a takođe je oslabilo mjere zaštite onih kojima je najpotrebnija. Nemojmo ponoviti istu grešku i usmjerimo svoju podršku tamo gdje je najpotrebnija-  rekla je predsjednica Komisije.

Kao treći važan element za suočavanje s energetskom krizom, Fon der Lajen navodi smanjenje potražnje za energijom.

- Kratkoročno to možemo učiniti kombinacijom energetske efikasnosti, elektrifikacije i bržeg uvođenja digitalnih tehnologija-  rekla je, dodajući da će Komisija prije ljeta predstaviti akcioni plan za elektrifikaciju.